Na današnji dan, 7. listopada 2001, SAD je pokrenuo invaziju na Afganistan. 13 godina nakon, u Afganistanu se i dalje nalazi oko 54,000 američkih vojnika - što je znatno više nego za prvih 7 godina rata. Kada je riječ o medijima, "rat" u Afganistanu se gotovo više i ne spominje. No, informacije govore kako rat itekako traje - unatoč činjenici da je u Kabulu instalirana pro-američka vlada. Naime, tijekom ove godine, do 1. listopada, poginulo je najmanje 106 američkih vojnika prema informacijama organizacije iCasualties.org - to je više nego bilo koje od prvih 6 godina ratovanja.
Do danas su koalicijske snage izgubile 3,372 vojnika, od toga 2,271 američkih, 444 britanska, 158 kanadskih, 86 francuskih, 54 njemačkih i 359 ostalih. Afganistanske snage sigurnosti izgubile su preko 10,000 vojnika. Izvori o ubijenim Talibanima nisu dostupni, no vjeruje se kako je broj žrtava na njihovoj strani veći od koalicijskih.
Amerikanci imaju plan za povlačenje - do veljače iduće godine broj vojnika bi se trebao smanjiti na 34,000, a broj koalicijskih baza već je smanjen s 800 na 100. No, ako se plan povlačenja bude provodio kako je zacrtano, američki vojnici biti će u Afganistanu još 15 mjeseci.
Talibani su brzo srušeni s vlasti nakon ulaska američkih trupa. Teroristi koje su čuvali su pobjegli, uključujući i Osamu Bin Ladena kojeg su SAD lovili još punih 10 godina, dok se on skrivao u "sigurnoj kući" u susjednom Pakistanu. No, još za vrijeme drugog mandata Georgea W. Busha, medijski fokus se prebacio na Rat u Iraku, još jednu američku agresiju u regiji.
Dok je trajao rat u Iraku, Talibani su se regrupirali i promijenili taktiku. Direktne konfrontacije s američkom vojskom bile su nemoguće, no Talibani u Afganistanu kreću s žestokim gerilskim napadima koji su natjerali novog američkog predsjednika, Baracka Obamu, da znatno poveća broj trupa u Afganistanu. 2009. u Afganistan stiže dodatnih 30,000 trupa, također podatak koji se jako brzo zaboravlja.
Unatoč velikom pojačanju, Talibani su ostali ukopani te su nastavili nanositi teške gubitke afganistanskoj vojsci koja je do sada već preuzela odgovornost za sigurnost od koalicijskih snaga. Pitanje svih pitanja je ovo - što će se dogoditi kada se američki vojnici napokon povuku do kraja 2014? Može li nova afganistanska vojska - čija je lojalnost vlastima itekako upitna - izdržati očekivanu ofenzivu Talibana koja će zasigurno krenuti čim se Amerikanci povuku? Hoće li Kabul još jednom pasti u ruke ovih ekstremista?
Tu su još i opasnija pitanja koja se teško i postavljaju - bi li SAD-u zaista "smetalo" da Talibani ponovno dođu na vlast? Nemojmo zaboraviti da su primarno i osvojili vlast upravo zahvaljujući američkoj pomoći kako bi se borili protiv tadašnjeg ulaska sovjetskih trupa. Afganistan je i službeno od 1996. do 2001. egzistirao kao Islamski Emirat Afganistan, nešto slično kao što Al-Nusra Front i ISIL žele stvoriti danas na prostorima Sirije i Iraka. Ako na prostoru Levanta jednog dana Emirat postane stvarnost, to će - baš kao i u slučaju Afganistana - biti zahvaljujući američkom uplitanju., tj. destabilizaciji sekularnih vlasti.
Ono što će se desiti s Afganistanom nakon američkog povlačenja ponajviše zabrinjava zemlje regije, uključujući Iran i Rusiju. Ako Talibani svrgnu vlast u Kabulu, Afganistan bi još jednom mogao postati centar međunarodnog terorizma. Jedna stvar je sigurna - američko povlačenje 2014. neće označiti kraj rata, kako mnogi danas tvrde, već vjerojatno tek početak još žešćih sukoba.
Još jedno pitanje je jako važno za prognoziranje budućnosti Afganistana - tko je dopustio, možda čak i potaknuo, otvaranje talibanskog ureda u glavnom gradu Katara, Dohi, gdje se danas vijori njihova zastava i obilježje "Islamskog Emirata Afganistan"? Afganistanski predsjednik Hamid Karzai svjestan je kako SAD pregovaraju s Talibanima bez njegovog znanja na što je on zaprijetio da neće dopustiti nikakvu američku vojnu prisutnost nakon 2014. No, mnogi vojni stručnjaci se slažu kako je jednostavno nemoguće da afganistanske snage sigurnosti same vode rat protiv Talibana - u ovom trenutku treba im NATO pomoć u logistici, zračnoj potpori, obavještajnoj potpori itd. Ako gledamo situaciju u globalu, strane sile nemaju što tražiti na teritoriju Afganistana, no povlačenje nakon ovog agresivnog uplitanja imati će bez sumnje negativne konzekvence za cijelu zemlju i afganistanski narod.
Analitičari tvrde kako unatoč povlačenju Talibani neće imati dovoljno snage za ponovno zauzimanje Kabula. No, zar nije još Bush u prvom mandatu tvrdio kako je "rat gotov"? Čak i da ne zauzmu Kabul, preuzeti će gotovo sigurno kontrolu nad velikim prostorima južnog i istočnog Afganistana. Ovo je osnovni sastojak za izbijanje novog građanskog rata koji bi mogao biti još i krvaviji od prethodnog (koji tehnički još traje). Tu je i Pakistan koji, priznao ili ne priznao, nema kontrolu nad dijelom svog istočnog teritorija. Za militante su granice između Afganistana i Pakistana nepostojeće.
Uz sve to, tu je i lokalna politika. Mnogi izvori ističu kako je Hamid Karzai korumpirani političar s vlastitom agendom koja se svodi na osiguravanje vlasti svoje elite. Izbori bi se u zemlji trebali održati iduće godine u travnju. Pojedini poznavatelji unutarnje situacije u Afganistanu tvrde kako Karzai još uvijek nije pronašao adekvatnog nasljednika zbog čega bi mogao ili tražiti promjenu Ustava kako bi se mogao kandidirati još jednom ili, što je izvjesnije, potaknuti će unutarnju krizu kako bi se izbori odgodili. U svakom slučaju, Hamid Karzai očito nije osoba koja bi mogla ujediniti duboko podijeljeni Afganistan. Nema toliko ni političke ni vojne moći, ali ni karizme.
Neki tvrde kako je američka invazija u Afganistanu "američki poraz". Ako gledamo iz perspektive striktno vojne pobjede ili poraza, onda je svakako poraz jer Talibani su i dalje dovoljno snažni da mogu upravljati većim dijelom teritorija. No, ako gledamo iz perspektive da američkom vojno-industrijskom kompleksu odgovara upravo "kaos", onda je Afganistan u svakom pogledu "uspjeh", jer magnituda kaosa koja se proširila cijelom regijom od 2001. do danas je ogromna. No, poraz za SAD zaista bi bio poraz ukoliko dođe do raspada pregovora s Kabulom po pitanju prisutnosti američkih trupa nakon 2014.
Strateški gledano, brojni dužnosnici u američkom Pentagonu htjeli su pod svaku cijenu zadržati bar 10 do 15 tisuća vojnika i nakon 2014. No, posljednje informacije govore kako bi američki dužnosnici mogli uskoro čak i prekinuti pregovore s Kabulom. Jedan dužnosnik rekao je za The New York Times kako "mogućnosti za pregovore po tom pitanju s Karzaijevim nasljednikom nisu velike" ističući kako je je vrijeme "sada". "Ove jeseni morati ćemo napraviti planove za budućnost Afganistana", rekao je. Sve upućuje na to kako se približava mogućnost onog što u SAD-u nazivaju "zero option" (nula opcija), tj. potpuno povlačenje iz Afganistana do kraja 2014. Problem nije samo u tome što će Talibani ojačati, a afganistanska vojska se demoralizirati, Amerikance brine i činjenica da će kompletan odlazak iz Afganistana biti poprilično skupa operacija.
Mnogi ističu da nije uopće jasno kako Afganistan može nastaviti ukoliko dođe do potpunog raskola između Washingtona i Kabula. Naime, procjenjuje se kako se Afganistan danas nalazi još desetljećima od upravljanja - trenutačno Kabul plaća svega 20% svojih računa, ostalih 80% podmiruju SAD i saveznici. "Za očekivati je kako Kongres neće plaćati obećanu pomoć, kao ni naši saveznici, ako se ne postigne dogovor", rekao je jedan američki dužnosnik. Drugim riječima, ovo je američka ucjena afganistanskim vlastima - ili dopustite ostanak naših trupa u zemlji ili se suočite s bankrotom.
Karzai se, izgleda, "oteo" američkoj kontroli, što nije nikakva novost kada je riječ o američkim saveznicima, sjetimo se samo Saddama Husseina. Karzai je također poručio Amerikancima kako više ne smiju izvoditi operacije potrage za članovima Al-Qaede te kako bi bilo najbolje da svu obavještajnu dokumentaciju predaju afganistanskim snagama. Karzai zna da dok su Amerikanci prisutni na terenu, njegovi planovi i planovi njegove elite nisu izvedivi, kakvi god oni bili. Podsjetimo kako je i američka vojska bila prisiljena potpuno se povući iz Iraka unatoč činjenici da to nisu željeli. No, Irak je danas u kaosu, a taj kaos čeka i Afganistan. No, i iračka vlada naučila je "egzistirati" unutar kaosa, pa se i u Afganistanu možda nadaju da će moći i oni. Razvoj događanja oko još uvijek aktualnih američko-afganistanskih pregovora biti će ključan. U idućih mjesec dana morati će biti postignut dogovor - američka prisutnost u Afganistanu nakon 2014, da ili ne? Tada će se moći detaljnije govoriti o budućnosti Afganistana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
