Mnistri financija eurozone su odobrili formalni zahtjev Španjolske za pomoć u visini od 39.5 milijardi eura da bi opstao bankarski sistem države.
U ponedeljak je Madrid službeno tražio od Brisela 37 milijardi eura da bi se dokapitalizirala njegova četiri najveća posuđivača te dodatnih 2.5 milijardi za "lošu banku". Očekuje se da će isplata biti 12-og prosinca, prema izjavi Ministarstva ekonomije.
Novac će biti ovako podijeljen: 18 milijardi eura za Bankia-u, 9 milijardi za Catalunya Banc, 5 milijardi za Nova Caixa Galicia i 4.5 milijardi za Banco de Valencia.
Novi zajmovi će imati 10-ogodišnji "grace" period (op.pr. period u kojem se ne mora vraćati kredit) sa dospjećem od 12,5 godina. Kamatna stopa je ispod 1% prve godine.
"Vjerujemo da će ovi povoljni uvjeti pomoći da se izliječe, restrukturiraju i prevaziđu problemi u španjolskom bankarskom sistemu. Pozitivno je, od osnovne je važnosti, od životne važnosti i nećemo praviti greške kao u prošlosti," rekao je ministar financija Španolske Luis de Guindos, piše Financial Times.
Ova "dionica" koju je odobrio Brisel je prva uplata od paketa od 100 milijardi eura koji je dogovoren u srpnju. Vijest o pomoći je imala pozitivnu reakciju jer je euro dostigao najveću vrijednost u odnosu na dolar u šest tjedana.
"Španjolska treba manje nego što se u početku mislilo," rekla je ministrica financija Maria Fekter. "To je veoma jak signal da smo bili sposobni stabilizirati eurozonu u cjelini," izvještava, Deutsche Presse-Agentur.
Uvjet financijske pomoći je taj da se od banaka očekuje da prihvate striktne mjere štednje. To će vjerojatno uključivati nova otpuštanja što bi moglo dovesti do novih prosvjeda u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti 25.6%. Neki "tvorci politika" vjeruju da je miješanje vlade u financijski sektor samo recept za goru situaciju.
"Vlada previše intervenira na tržištu i problem se može riješiti ako se vlada povuče tako što će manje trošiti, smanjiti poreze te regulirati manje. To će vratiti ekonomiju u red, tako će se stopa zaposlenosti povećati," rekao je RT-u Toine Manders, predsjednik Libertarian Party (op.pr. Stranke boraca za slobodu) Nizozemske.
Španjolski bankarski sektor je dobio težak udarac nakon pucanja balona u sektoru nekretnina 2008-e godine. Zbog toga je vlada usvojila teške mjere štednje koje izazivaju stalne proteste u javnosti.
Najnoviji protesti su se dogodili prošle subote kada su ljuti Španjolci izašli na ulice tvrdeći da su banke ukrale njihovu ušteđevinu i tražili da im se vrati imovina.
"Lopovi! Gdje je naš novac??" čulo se izvan Centralne banke u Madridu dok je preko 1,000 prosvjednika tražilo pravdu prije nego su krenuli prema uredima Bankia-e, jedne od banaka koje će dobiti pomoć.
"Ovo je osnovni propust u bankarskom sistemu, da je vlada preuzela banke. Stvoren je bankarski kartel, storili su centralnu banku. Dopustili su da banke štampaju novac koji nema nikakvo pokriće," rekao je Manders.
ANALIZA:
Hajde da malo dublje uđemo u ovaj tekst i damo jedan primjer blizak svima, pogotovo muškoj populaciji.
Španjolska dobija famozni "bailout". I oni koji ne znaju engleski naučili su već tu riječ. A oni koji godinama uče engleski sigurno (većina) nikad nisu čuli za nju prije 2008-e godine.
Madrid je tražio pomoć i ekspresno dobio. Kada bi sve tako ekspresno funkcioniralo, gdje bi nam bio kraj… Pomoć je odobrena da bi "opstao bankarski sistem". A što se to dogodilo sa njim? Zašto je u opasnosti? Evo jedan od klasičnih primjera, vjerojatno malo poznat, zbog kojih je španjolski bankarski sistem u teškoj situaciji.
Ali nemojte se čuditi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
