Sankcije nametnute Iranu zbog nuklearnog programa su prekinute nakon potvrde Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da se Teheran pridržava obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana. To su 16. siječnja potvrdili šefica europske vanjske politike Federica Mogherini i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif na tiskovnoj konferenciji u Beču. Na snazi više nisu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2231 iz 2015., koja je potakla akcijski plan. Zajednički sveobuhvatni akcijski plan, zajedno s Poveljom o neproliferaciji nuklearnog naoružanja, biti će od sada jedini međunarodni pravni okvir za iranske nuklearne aktivnosti, čime se poništavaju rezolucije 1696 iz 2006., 1737 iz 2007., 1803 iz 2008., 1835 iz 2008., 1929 iz 2010., te 2224 iz 2015.
Sve svjetske sile pozdravile su ovu odluku, iako su Sjedinjene američke države dan nakon proglašenja kraja sankcija nametnule nove sankcije na pet iranskih državljana i niz kompanija koje imaju svoja sjedišta u Ujedinjenim arapskim emiratima i Kini, a sve zbog iranskog programa balističkih raketa. Prema riječima američkog ministarstva financija, ova mreža je koristila osjetljivu robu za proliferaciju projektila kroz treće zemlje i time uspjela donijeti sastavne dijelove za projektile u Iran.
Američki zamjenik ministra odgovornog za terorizam i financijski obavještajni rad Adam J. Szubin izjavio je da iranski program balističkih projektila predstavlja značajnu prijetnju regionalnoj i globalnoj sigurnosti, te da će i dalje biti predmetom međunarodnih sankcija. Prvo ispitivanje novih navođenih balističkih projektila "Emad" izvršila je Revolucionarna garda Islamske revolucije 11. listopada, a iranski ministar obrane general Hosein Dehgan je ustvrdio kako su Emad projektili konvencionalno naoružanje.
Međutim, završetak pregovora s Iranom i kraj sankcija protiv te zemlje je i velika pobjeda američkog predsjednika Baracka Obame, te njegovog tima koji su se morali suočavati kroz cijelu godinu s grozničavim otporom američkih republikanaca. Republikanci će i dalje tražiti izgovor za nove sankcije, a iranske korake će pažljivo pratiti Izrael i Saudijska Arabija. Hillary Clinton, koja je djelomično pomogla u dolasku do dogovora s Iranom opisala je Iran kao režim koji nastavlja ugrožavati mir i sigurnost na Bliskom istoku, te pohvalila nove sankcije oko balističkog programa.
Obama je u potpunosti uvjeren da SAD i Iran mogu napokon nastaviti svoje odnose nakon skoro 40 godina neprijateljstava, te da su dvije zemlje zapravo strateški partneri na Bliskom istoku. U znak dobre volje, čim je potpuna implementacija nuklearnog dogovora stupila na snagu, Iran je oslobodio petoro američkih državljana koji su zatočeni u Iranu: Amir Hekmati, Saeed Abedini, Jason Rezaian, Nosratollah Khosravi-Roodsari i Matthew Trevithick. Rezaian je bio dopisnik Washington Posta u Teheranu. Amerikanci su ujedno pustili sedam iranskih državljana iz svojih zatvora.
Unatoč svim naporima anti-iranskog lobija, negativnih koraka američkog Kongresa i skupina iranskih regionalnih rivala, implementacija nuklearnog dogovora je bila uspješna. Ali, sada slijede pravi ispiti. Implementacija akcijskog plana imat će velik utjecaj na diplomaciju, suzbijanje terorizma i ekstremizma, stabilnost, regionalni poredak, ravnotežu snaga, budući izgled neproliferacijskih okvira, povećanje snage Irana, legitimnost strateških i taktičkih akcija i namjera međunarodnih aktera.
Najvažnija međunarodna posljedica jest kako će uspjeh pregovora pomoći u sprječavanju širenja rata u Siriji, Jemenu i Libiji, kako će se zaustavljati ekstremizam na Bliskom istoku, kako će se nastavljati borba protiv Daeša (ISIL), ali i kako će se održavati neprijateljski potezi američkog Kongresa kao što je novi vizni režim SAD-a po kojemu građani 38 zemalja koji ne moraju imati vizu za ulazak u SAD moraju proći poseban vizni režim ako su posjetili Iran u posljednjih godinu dana.
Kratkoročno dolazi do normalizacije odnosa između međunarodnih aktera i Irana, te sprječavanja etničkih napetosti i secesionističkih tendencija, širenja izbjegličke krize i iranofobije na međunarodnoj razini. No, dugoročno ove posljedice ipak više ovise o američkim aktivnostima u regijama oko Irana i izgleda američkih predsjedničkih izbora u jesen 2016.
Obama je kroz čitavu godinu davao mnogobrojne intervjue časopisima i novinama, nastojeći da ukaže na potrebu američke prisutnosti na Bliskom istoku, upravljanju posljedicama tzv. Arapskog proljeća i sprječavanju proliferacije oružja u nesigurnim područjima Iraka, Libije, Jemena, Sirije, ali i drugih zemalja, što je sve stvorilo sliku Irana kao zemlje koja ima važnu ulogu u regionalnim poslovima, ali i u međunarodnim tijelima kao što su UN, Šangajska organizacija za suradnju, Organizacija islamske suradnje itd. Interakcija Irana, Rusije i Kine u tim organizacijama i njihovi bilateralni odnosi dodano pojačavaju fokus na iranske sposobnosti suradnje, kako u gospodarstvu, tako i u politici i obrani.
Najvažnija srednjoročna posljedica implementacije trebala bi biti jača suradnja svih aktera u uništavanju daešovske terorističke prijetnje i, što je puno važnije, sprječavanje rasta i djelovanja sličnih terorističkih skupina koje nastaju na ruševinama propalih država. Neracionalni potezi nekih država na Bliskom istoku, kao što je Saudijska Arabija, Izrael, Turska i Egipat, stvaraju opću atmosferu koja može rušiti regionalnu ravnotežu, pa je stoga potrebno stvoriti okruženje razumijevanja i jače diplomacije. Za Iran će biti iznimno važno kako će se postaviti prema svojim susjednim zemljama, regionalnim saveznicima kao što su vlade Sirije i Iraka, ili nedržavnim akterima kao što je libanonski Hezbolah, Brigada Badr i Islamski Džihad.
U 2016. Iran će politički doživjeti mnoge izazove. Iako se čini da je dostignuće dogovora između Irana i SAD-a smanjilo napetosti između dvije države, razlike i dalje postoje na raznim poljima. U 2016. te će razlike predstavljati daleko veći izazov za SAD, nego za Iran, jer će se Washington usredotočiti na pitanja iranskog balističkog programa, navodne potpore terorizmu i kršenju ljudskih prava, a Iran na te optužbe neće biti tih. Ipak, čini se da takve razlike neće nadići uobičajene napetosti i da se neće pretvoriti u veliku krizu koja ne bi odgovarala niti jednoj strani.
Ministar vanjskih poslova SAD-a John Kerry je ukazao na iransko pridržavanje dogovora i oslobađanje Amerikanaca, ali oporba ga u tome ne podržava. Naime, oslobađanje "nepravedno zatočenih" Amerikanaca, kako je spomenuo Kerry, je zapravo bila razmjena zatvorenika. Sedam Iranaca su osuđeni ili okrivljeni za kršenje američkog embarga, i zajedno s 14 ostalih su skinuti s međunarodnih tjeralica. Mnogi predsjednički kandidati, uključujući floridskog senatora Marca Rubia i Donalda Trumpa smatraju da je razmjena znak slabosti, te da će razmisliti o preinaci ili povlačenju iz nuklearnog dogovora.
Oni se posebno opiru odmrzavanju sto milijardi dolara koje su američke i europske banke zamrznule nakon Islamske revolucije i nakon uvođenja sankcija. Većina tog novca je rezultat prodaje nafte. Kao prvi korak Kerry je najavio da će Washington platiti 400 milijuna dolara duga, uz 1,3 milijardi dolara kamata. Radi se o dugu koji stoji još od vremena Islamske revolucije 1979.
Iranski predsjednik Hasan Rohani je na tiskovnoj konferenciji u Teheranu najavio novo poglavlje u odnosima Irana prema regiji i svijetu. Naveo je blagodati od skidanja sankcija za iransku trgovinu i ulaganja, za sektor nafte, plina i bankarstva, te naglasio da se povrat zamrznutih novčanih sredstava neće koristiti za neprijateljstva prema regionalnim protivnicima. Iran, kazao je Rohani, ima puno veću moć sada, a to je moć diplomacije.
Nova je godina započela s velikim napetostima Irana i Saudijske Arabije, i iako se vojni sukob ne očekuje, ova godina će biti zanimljiva s obzirom na odnose Rijada i Teherana i odraza tog odnosa na globalne cijene nafte i širenja strateškog utjecaja u regiji. Od Irana se očekuje da će nastaviti pružati pomoć i potporu sirijskoj vladi kroz diplomatske napore u kojima će Teheran inzistirati da narod izabere sirijskog budućeg predsjednika. Ujedno, Iran bi mogao nastaviti pružati stručnu vojnu pomoć sirijskoj vojsci, te financijsku pomoć vladi u Damasku.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
