Tijekom zadnjih dana, naročito u nedjelju, održavaju se sve masovniji prosvjedi na istoku Ukrajine - tisuće izlaze na ulice u Harkovu, Donjecku, Lugansku, Odesi i drugdje. Njihovi zahtjevi možda nisu identični onom krimskom, no referendumi se zahtijevaju, referendumi kojima bi se Ukrajina pretvorila u federaciju.
No, za razliku od Krima gdje je rusko stanovništvo u većini, istok Ukrajine ima daleko kompleksniju etničku strukturu, mada većina stanovnika i ovdje govori ruskim jezikom. Upravo to je i jedan od njihovih zahtjeva - prosvjednici u Harkovu zahtijevaju da ruski jezik postane službeni u njihovoj regiji.
Nadalje, prosvjednici na istoku zemlje ističu kako političke odluke aktualnih vlasti u Kijevu nisu legitimne te odbacuju najavljene sporazume koje Jatsenjuk planira potpisati s Europskom Unijom.
Kao i u slučaju Krima, traži se pomoć Moskve - mnogi su se jučer okupili ispred ruske ambasade, poručuju kako žele istragu u legalnosti prisutnosti NATO trupa u Ukrajini.
Rusija je za sada dala signale da se ne planira uplitati u situaciju na istoku Ukrajine, no zbog toga Zapadne sile nisu ništa mirnije, naročito nakon scenarija s Krimom gdje je Rusija pokrenula niz poteza u kratko vrijeme koji su u konačnici završili odcjepljenjem regije i pripojenjem ruskom teritoriju.
Moskva ne želi dizati tenzije u ionako napetoj situaciji, naročito u trenutku kada je Europska Unija poručila da za sada neće pokretati ekonomske sankcije, no to će se dogoditi ukoliko bude dodatnih "poteza oko Ukrajine". Drugim riječima, Zapad prešutno već prihvaća novonastalu situaciju kao i činjenicu da je Krim trajno napustio Ukrajinu.
No, Moskva s druge strane ne želi pretjerano davati ni velika obećanja, definitivno ne u situaciji kada im nepredvidljivost ide na ruku.
Ipak, teško je očekivati da bi Rusija mogla, bez obzira na sve veće prosvjede i pozive prema Moskvi s prostora istočne Ukrajine, odlučiti se na dodatni vojni angažman, prije svega zbog činjenica da su istok Ukrajine i Krim vrlo različite situacije. Kako smo i spomenuli, Krim je većinski ruski i pro-ruski, što je potvrđeno na nedavnom referendumu čiji legitimitet neki osporavaju, no nitko ne osporava glasove. Istok Ukrajine drugačija je priča, no te regije će vjerojatno ipak biti prepuštene same sebi, od Moskve mogu eventualnu dobiti političku potporu za federalizacijom.
Potencijalno federalna Ukrajina vjerojatno bi zadržala zemlju u svojem nesvrstanom obliku, što je možda i najbolje rješenje jer ako u ovoj situaciji bilo koja strana pokuša nametnuti svoju apsolutnu dominaciju nad zemljom, to neće završiti dobro.
Prosvjednici na istoku zemlje već su radikalizirani, ne u vojnom, već u političkom smislu. Jučerašnji prosvjed u Harkovu također je posvećen dvojici prosvjednika koji su ubijeni prošlog tjedna od strane ekstremne nacionalističke skupine Desni Sektor. Prosvjednici su uzvikivali slogane poput "Slava braniteljima Harkova!" i "Nećemo živjeti pod Banderom!" - referirajući se na ukrajinskog kolaboracionista iz Drugog svjetskog rata koji je poprilično popularan u redovima ukrajinskih ultra-nacionalista (vidi: Osvrt: Tko su bili Stepan Bandera i OUN?).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
