Aktualna situacija u Jemenu nije adekvatno medijski popraćena, no velike stvari se upravo događaju te ćemo se sada zato morati ubrzano upoznati sa svim relevantnim detaljima.
Kao prvo spomenimo da se danas desio možda i ključni događaj u aktualnom sukobu. Šijitski pobunjenici izveli su napad na predsjedničku palaču u glavnom gradu, Sanaa, u pokušaju konačnog rušenja tamošnjih vlasti. Predsjednik nije bio tamo, već u svojoj rezidenciji koja je tijekom dana također napadnuta.
U gradu vlada napeto stanje, čuju se i osjete udari artiljerije. Stvari se iznimno brzo odvijaju - no, da bismo razumjeli što se točno događa potrebno je osvrnuti se na neke okvirne detalje.
Jemen je zemlja smještena na jugozapadu arapskog poluotoka. Ima oko 24 milijuna stanovnika. Većina Jemenaca su Arapi, no religija je jedan od ključnih faktora podjela - kao i gotovo svugdje na Bliskom istoku. Naime, oko 60% do 65% populacije su suniti, dok su 35% do 40% populacije su šijiti. Imajući u vidu kako se ove dvije najveće frakcije Islama često sukobljavaju, a naročito danas (Irak, Sirija), Jemen bi uskoro mogao postati jedno veliko novo žarište, mada je već i sada, ali još ne magnitude koja mu prijeti.
Jemen na kartiKroz duga stoljeća su se na vlasti smijenjivale dinastije vladara, no prostor se uvijek pokazivao kao izuzetno težak za upravljanje. Početkom 20-og stoljeća cijeli prostor današnjeg Jemena podijelile su međusobno dvije imperije, Otomanska i Britanska.
Nakon Prvog svjetskog rata osnovana je Kraljevina Jemen, ali na prostoru koji se tada nazivao (neslužbeno) Sjeverni Jemen. Isti prostor je kasnije postao Arapska Republika Jemen (1962.), dok je južni dio, odnosno Južni Jemen, ostao britanski protektorat sve do 1967.
Nakon povlačenja Britanije vlast u Južnom Jemenom preuzimaju komunističke snage. 1967. dolazi do osnutka Narodne Demokratske Republike Jemen koja je bila pod vlašću Socijalističke Partije.
Unatoč drugačijim službenim nazivima, kao u slučaju današnjih Koreja, uvriježio se naziv Sjeverni i Južni Jemen.
Bila je to klasična hladnoratovska priča. Saveznici Sjevernoj Jemena bili su SAD, Saudijska Arabija, Britanija, Zapadna Njemačka, Jordan itd., dok su Južni Jemen snažno podržavali tadašnji SSSR, Kina, Istočna Njemačka, Kuba, Čehoslovačka, Libija itd.
Sjeverni i Južni Jemen - ujedinili su se u Republiku Jemen 1990.Sporadični sukobi izbijali su između Sjevernog i Južnog Jemena, kao i krvavi građanski rat u Južnom Jemenu.
U konačnici su se dva Jemena, kao i dvije Njemačke, ujedinili nakon raspada Istočnog bloka u Europi. Od 1990. postoji jedna republika Jemen. Upravo od te 1990. pa sve do 2012. na vlasti je bio predsjednik Ali Abdullah Saleh.
Odnosi sa SAD-om nisu bili pretjerano dobri prvih godina jer je Saleh, tada u vrlo dobrim odnosima s iračkim predsjednikom Saddamom Husseinom, podržao iračku okupaciju Kuvajta. No, kasnije, a naročito nakon napada na SAD 11. rujna 2001., odnosi između Washingtona i Sanaae postaju sve bolji, a SAD tretira Jemen kao važnog saveznika u ratu protiv terorizma.
Bivši jemenski predsjednik Ali Abdullah Saleh i bivši predsjednik SAD-a, George W. BushMnogi su Salehovu dugogodišnju vladavinu opisali kao kleptokraciju, što je svakako pridonijelo i njegovom odlasku s vlasti nakon vala prosvjeda koji su bili među najvećima u vrijeme tadašnjeg tzv. "Arapskog proljeća". Nakon odlaska Saleha s vlasti na vlast dolazi Abd Rabbuh Mansur Hadi, nekoć vojni general za vrijeme postojanja Južnog Jemena. Hadi se od prvog dana vlasti (veljača 2012.) predstavio kao američki prijatelj, a tadašnja američka državna tajnica, Hillary Clinton, čak je pozdravila "demokraciju u Jemenu", što je bilo apsurdno, pošto je Hadi bio jedini kandidat na predsjedničkim "izborima".
Aktualni predsjednik Jemena, Abd Rabbuh Mansur Hadi, i američki državni tajnik John KerryJe li Hadi još uvijek predsjednik Jemena? Bio je jutros, a u vrijeme pisanja ovog teksta možda više i nije. No, tko ga ruši i zašto?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
