Budućnost. Pojam je to koji je oduvijek očaravao i obuzimao maštu ljudi širom svijeta. Još prije nekoliko desetljeća Eleanor Roosevelt je izjavila: "Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova". Od običnih ljudi do veleumova svima je zajedničko da su barem ponekad željeli pogledati i zaviriti u budućnost. Malo se tko nije zapitao: "Što nam donosi vrijeme koje dolazi?". Zbog ljudske želje da saznaju što ih čeka stvorio se ogroman broj proroka od kojih je najpoznatiji Nostradamus. No bolje od proroka budućnost se može prognozirati putem analitičke analize.
Suvremeni svijet je dinamičan i nepredvidljiv te se muči s mnogobrojnim problemima stoga se danas 2017. možemo zapitati kako će svijet izgledati 2050? Kakva će biti politička, ekonomska, demografska, religijska i klimatska situacija na planetu Zemlji. 33 godine su dug period, ali ako se zanemare velike nesreće poput udara kometa, mega potresa i poplava ili nuklearnog armagedona, na temelju poznatih činjenica, trendova i procesa može se predviđati budućnost svijeta s velikom dozom sigurnosti.
Ekonomija je najvažniji čimbenik o kojemu ponajviše ovisi izgled svijeta u godinama i desetljećima koja dolaze. U svojem najnovijem istraživanju iz veljače ove godine konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers (PwC) procijenila je da bi Narodna Republika Kina do 2050. trebala posjedovati najveće svjetsko gospodarstvo u smislu pariteta kupovne moći BDP PPP, dok bi Sjedinjene Američke Države mogle izgubiti zamah i zaostati iza Indije. Svjetsko bi se gospodarstvo do 2050. moglo udvostručiti uz pretpostavku općenito poticajnih mjera i izostanka većih globalnih katastrofa.
Na ljestvici koju čine 32 zemlje, temeljenoj na procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP) iskazanog paritetom kupovne moći (PPP), vodeće je mjesto pripalo Kini s procijenjenim BDP-om u 2050. godini od 58.5 bilijuna dolara i petinom udjela u svjetskom gospodarstvu. Slijedi Indija s BDP-om većim od 44 bilijuna dolara, dok se SAD našao na trećem mjestu s procijenjenom vrijednošću BDP-a iskazanom PPP-om od 34.1 bilijun dolara. Četvrto mjesto pripalo je Indoneziji s procijenjenim BDP-om od 10.5 bilijuna dolara, peto Brazilu sa 7.54 bilijuna, a šesto Rusiji sa 7.13 bilijun dolara. Na sedmom mjestu se našao Meksiko sa 6.8 bilijuna $, osmi je Japan s 6.7 bilijuna dolara. Među isključivo europskim je gospodarstvima Njemačka na ljestvici BDP-a zauzela deveto mjesto s procijenjenom vrijednošću BDP-a u 2050. godini od 6.13 bilijuna dolara, a Velika Britanija zatvara krug prvih deset država svijeta s 5.3 bilijuna dolara.
Svjetsko gospodarstvo bi trebalo biti udvostručeno po veličini do 2042. rastući po godišnjoj stopi od oko 2.6% između 2016. i 2050. Gospodarstva u nastajanju (Kina, Indija, Indonezija, Rusija, Brazil, Turska, Meksiko) trebala bi i u idućih 30-ak godina biti motor rasta svjetskog gospodarstva i do 2050. godine činiti gotovo polovinu svjetskog gospodarstva, u odnosu na sadašnjih oko 35 posto. Goldman Sachs predviđa da bi do sredine stoljeća SAD trebao biti jedina članica G7 koja će se još kvalificirati kao jedna od zemalja najvećih gospodarstava svijeta. Druge članice nadmašit će ne samo Kina nego i Indija, Brazil, Rusija, Indonezija i Meksiko. Uspjeh svih gospodarstava koja su u nastajanju ovisit će o tome hoće li policymakeri u njihovim zemljama poduzimati održive i učinkovite investicije u obrazovanje, infrastrukturu i nove tehnologije.
U lipnju ove godine organizacija Ujedinjenih naroda izdala je izvješće o stanju svjetske populacije 2050. Tada bi na planetu Zemlji trebalo stanovati 9.8 milijardi stanovnika. Danas ih ima 7.6 milijardi. U izvještaju Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a navodi se da se broj stanovnika u svijetu svake godine povećava za 83 milijuna ljudi, a očekuje se da će se taj trend nastaviti usprkos kontinuiranom padu stope fertiliteta. Polovica stanovnika svijeta bi trebala biti smještena u devet država: Indija, Nigerija, Kongo, Pakistan, Etiopija, Tanzanija, SAD, Uganda i Indonezija. Za otprilike sedam godina bi Indija trebala preteći Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja svijeta. U Indiji sada živi približno 1.3 milijarde, a u Kini 1.4 milijarde ljudi.
Nigerija bi do 2050. godine mogla prestići Sjedinjene Američke Države po broju stanovnika, čime bi postala treća najnaseljenija zemlja u svijetu. Nigerija bi trebala imati oko 410 milijuna stanovnika, a SAD 389 milijuna. U istom periodu očekuje se da će se broj stanovnika u 26 afričkih zemalja udvostručiti. Broj osoba starijih od 60 godina bi se trebao udvostručiti do 2050. Primjetan je pad stope fertiliteta svugdje u svijetu pa čak i u Africi. Afrička stopa fertiliteta se smanjila s 5.1 (2000.-2005.) na 4.7 rođenja po jednoj ženi (2010.-2015.). U istom periodu u Europi stopa fertiliteta je pala s 1.6 na 1.4 rođene djece po ženi.
Prema prognozama novinara časopisa Economist u knjizi "Megapromjena - Kako će izgledati svijet u 2050", oko 70% čovječanstva živjet će u gradovima, na planetu će biti više od 400 megagradova s više od 10 milijuna stanovnika 2050. U sljedećih 40 godina populacija će najviše porasti u zemljama koje najmanje pridonose emisiji stakleničkih plinova. No, u kojoj će mjeri brzorastuće zemlje pridonijeti globalnom zagrijavanju ovisit će više o obrascu gospodarskog rasta nego o obrascima populacije. Klimatske promjene već jesu jako veliki problem čovječanstva, a bit će sve gore. U budućim vremenima nastavit će rasti temperature zraka, izbijati će požari, suše, poplave, otapati se ledenjaci i dizati razine oceana što bi neke zemlje moglo izbrisati s lica Zemlje, a neke raseliti i devastirati. Klimatske izbjeglice će zapljusnuti svijet. Prema procjeni UN-a 2050. takvih će izbjeglica biti 250 milijuna.
Iako će Kina po svemu sudeći biti ekonomski najjača svjetska država, problem je što kineska radna snaga naglo stari. Danas Kina ima 7.9 radno sposobnih ljudi (između 20 i 64 godine starosti) na jednu osobu stariju od 65 godina. Do 2050. imat će samo 2.2 radno sposobnog na jednog koji ne radi. Navodno niti jedna zemlja nije uspjela uzdržavati toliko starijih ljudi po jednom radniku. Ali, npr. u Hrvatskoj, omjer onih koji rade prema umirovljenima iznosi oko 1.2:1. Prema projekciji Standard & Poor'sa za 2050. za 30 najnaprednijih zemalja - u tipičnoj naprednoj zemlji izdaci vezani uz starost porast će za otprilike 10% BDP-a. Pod pretpostavkom da će porezi ostati nepromijenjeni, baloni neto državnog duga skočit će sa 65% BDP-a 2010. na 329% 2050. godine i svesti državne obveznice na status smeća.
Može se prognozirati smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih zemalja. Udio industrije (i poljoprivrede) u BDP-u će pasti. Kako ljudi postaju bogatiji, tako manji dio svojih prihoda troše na hranu, a veći dio na druge usluge. To je djelomice stoga što proizvedena dobra postaju sve jeftinija u odnosu na usluge. U idućim desetljećima očekuje se velik napredak u zdravstvenoj skrbi. Kompanije razvijaju nove tehnologije koje bi zdravstvenu skrb trebale učiniti jeftinijom i pristupačnijom. Vjerojatno će biti pronađeno cjepivo protiv HIV-a, a mnogo bolesti od kojih danas masovno umiru ljudi u siromašnim zemljama, trebale bi biti iskorijenjene. Međutim, svake godine pojavi se neka nova smrtonosna bolest, postoji opasnost da će neka od takvih zaraznih bolesti postati pandemična poput ebole ili Zika virusa.
Što se tiče religije, prema neovisnom istraživačkom centru Pew, 2050. kršćanstvo će i dalje biti najveća religija s 2.9 milijardi vjernika dok će Islam imati 2.8 milijardi vjernika. Religija, bez obzira što joj pada popularnost na Zapadu, širi se diljem svijeta. Tako će do 2050. muslimani činiti 10% europske populacije, broj vjerski neopredijeljenih ljudi, čime se misli na ateiste, agnostike i druge osobe koje se ne povezuju s religijom, značajno opada. Sve će vjere doživjeti povećanje broja sljedbenika osim budizma. Glavni razlog za to je što trenutno živeći budisti imaju malo potomaka, te će ostariti i izumrijeti. Četvrtina svih kršćana, točnije njih 25.5% 2010. godine je živjela u Europi. 2050. tu će ih biti tek 15.6%, dok će najmnogobrojniji biti u Africi. U Europi će vjerojatno do 2050. godine biti 10% muslimana, a u SAD-u će to biti druga vjera po veličini.
I dolazimo do onoga najvažnijeg, geopolitičke situacije 2050. Teško je 100% točno predvidjeti što će biti za 33 godine kada je prije upravo toliko vremena geopolitička situacija bila mnogo drukčija nego danas. 1984. je SSSR bio glavni rival SAD-u, a u socijalizmu i marksizmu-lenjinizmu ljudi su tražili put za budućnost. Komunizam je vladao velikim dijelovima svijeta, a izgledalo je da će se prije raspasti kapitalistički tabor, a zapravo dogodilo se obratno. Nitko ili rijetko tko je smatrao da će radikalni islamizam biti glavni svjetski problem kao i da će svijet ući u unipolarno doba te da će se svijet sve više zbližavati bez obzira na sve. Međutim, pojedine postavke za 2050. mogu se s velikom sigurnošću predvidjeti, a neke s podosta manje sigurnosti.
Svijet će i dalje biti podijeljen u nacionalne države. Broj država bi svakako trebao biti veći nego danas iako će sigurno doći do kraha nekih neodrživih država ili do pobuna određenih teritorija koji će htjeli neovisnost. Sigurno je da će velike sile i dalje biti velike i moćne. SAD, Rusija, Kina, Indija i Brazil bit će sile koje će i dalje vedriti i oblačiti u svijetu osim ako se neke od njih u međuvremenu ne raspadnu. Naravno, kineska politička moć povećat će se drastično jednako kao i indijska.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
