Ono što se ovih dana događa u SAD-u je eskalacija političkog sukoba između krajnje desnog političkog krila, iz redova Republikanske stranke, i umjerene desnice - ostali Republikanci i Demokratska stranka. Ako koristimo politički kompas za ekonomsko pozicioniranje aktualnih političkih snaga u SAD-u, onda su one raspoređene upravo ovako. Današnja Demokratska stranka je zapravo ekonomsko desničarska stranka, negdje na onoj razini gdje su Republikanci bili prije 20-ak godina.
Prekid rada vlade, ne tako neuobičajena pojava u SAD-u
U ponedjeljak točno u ponoć došlo je do prekida rada velikog dijela američke Vlade zbog toga što se međusobno suprotstavljene strane u Kongresu nisu uspjele dogovoriti oko budžeta. Stotine tisuća radnika u javnom sektoru poslano je svom domovima do daljnjega, bez plaće. I dok neki tvrde kako je zbog ovoga Amerika nova "Banana Republika", nužno je napomenuti kako ovo svakako nije prvi put da se događa prekid rada vlade. U SAD-u taj prekid nastupa automatizmom u slučaju da Kongres ne odobri nužna sredstva za rad.
Mediji ovih dana pišu o tome kako je ovo prvi put da dolazi do prekida rada vlade u zadnjih 17 godina. To je točno, zadnji "prekid" desio se za vrijeme Clintonove administracije, no ovakve situacije nisu ništa novo u SAD-u. Ukupno gledajući, ovo je već gotovo 20. put da dolazi do ovakvog prekida - za vrijeme administracije Ronalda Reagana rad vlade bio je obustavljen čak 8 puta. Za vrijeme Forda i Cartera, 6 puta, itd.
Najduži prekid bio je za vrijeme Clintona, 21 dan, tj. od 15. prosinca 1995. do 6. siječnja 1996. Aktualne razmirice u Kongresu rezultat su republikanskog neprihvaćanja Obaminog zakona o zdravstvu. S jedne strane liberalni dio američkog establišmenta tvrdi kako se radi o izuzetno progresivnom zakonu koji je nužan za SAD, dok radikalniji Republikanci smatraju kako je tzv. "Obamacare" početak uvođenja "socijalizma" u SAD.
Za vrijeme administracije Ronalda Reagana rad vlade bio je obustavljen čak 8 putaZakon o zdravstvenoj zaštiti donijet je 2010. i potvrđen na Vrhovnom sudu 2012. U osnovi "Obamacare" ima za cilj omogućiti zdravstveno osiguranje za desetke milijuna Amerikanaca koji ga u ovom trenutku nemaju, no, to znači da bi od 1. siječnja 2014. svaki Amerikanac morao imati (plaćati) zdravstveno osiguranje. Posve je jasno kako se ovakvom zakonu mnogi u SAD-u protive, pošto su u zemlji ideje kapitalizma, slobodnog tržišta i individualne odluke tretirane kao "svetinja". S jedne strane republikanska strana pretjeruje kada tvrdi da će ovaj zakon uvesti "socijalizam" u SAD, dok s druge strane Demokrati često zaboravljaju spomenuti kako sličan zakon već postoji u gotovo svim razvijenim državama svijeta. I to u boljem izdanju nego što je to Obamin "Obamacare".
Socijalistički zdravstveni plan? Niti blizu - korporativno pogodovanje: da
Da u Obamacare-u nema ničega "socijalističkog" potvrđuje i potpredsjednik Američke Socijalističke Partije (Socialist Party USA), Billy Wharton, čija je stranka žestoko kritizirala Obamin zdravstveni zakon. U službenoj poruci SP-USA ističe se: "Ovo nije reforma, ovo je korporativno restrukturiranje američkog zdravstvenog sustava kojime se pogoduje većem ostvarenju profita privatnih zdravstvenih osiguravajućih kuća".
Potpredsjednik Američke Socijalističke Partije (Socialist Party USA), Billy WhartonWharton nadalje ističe: "Ovaj zakon nalaže kako je obvezno da svaki Amerikanac kupi zdravstveno osiguranje ili će biti kažnjen. Zakonom će se također stvoriti razmjena zdravstvenih osiguranja, ovu ideju je predložila desničarska organizacija Heritage Foundation, gdje će ljudi kupovati osiguranje kod privatnih kompanija. Oni koji nisu na popisu za Medicaid (op.a. vladin program zdravstvenog osiguranja za pojedince i obitelji koje si ga ne mogu priuštiti), ali nemaju novca za kupnju osiguranja, dobiti će novac od države za kupnju osnovnog osiguranja kod privatnih kompanija".
Što to znači? Znači ogroman (državni) novac koji će krenuti putem džepova probranih privatnih korporacija koje prodaju zdravstveno osiguranje.
Isprepleteni interesi države i korporacija: ekonomski fašizam
Talijanski povjesničar Emilio Gentile, definirao je fašizam u 10 točakaSjeća li se netko ovog navoda? "Korporativna organizacija ekonomije koja prevladava nad slobodama sindikata, širi sferu državnog intervencionizma te nastoji postići, koristeći se tehnokracijom i solidarnošću, kolaboracijom 'produktivnih sektora' pod kontrolom režima, ciljeve moći, dok se u isto vrijeme čuva privatno vlasništvo i klasna podjela".
Upravo tako, radi se o jednoj od 10 stavki definicije fašizma koju je sastavio istaknuti talijanski povjesničar Emilio Gentile.
Dakle, za Obamacare se definitivno ne može reći da je "socijalistički" proizvod, već - eventualno - nešto radikalno sa sasvim druge strane političko-ekonomskog kompasa.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.