Najvažniji diplomatski proboj po pitanju Ukrajinske krize možda će biti upravo ovog tjedna. Naime, francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel danas dolaze u Kijev, a već sutra odlaze u Moskvu, na razgovore s najvišim ukrajinskim i ruskim dužnosnicima po pitanju zaustavljanja rata na istoku Ukrajine.
Iz Kremlja su već poručili kako je ruski predsjednik spreman na konstruktivne razgovore sutra s europskim liderima. Merkel i Hollande danas će se u Kijevu sastati s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.
"Odlučili smo pokrenuti novu inicijativu. Predstaviti ćemo novi prijedlog po pitanju okončanja sukoba u skladu s ukrajinskim teritorijalnim integritetom", istaknuo je francuski predsjednik Hollande za vrijeme današnje novinske konferencije pred put za Kijev.
"Zatim, u petak, razgovarati ćemo o ovoj inicijativi s ruskim predsjednikom u Moskvi", poručio je Hollande.
Situaciju je komentirao i glasnogovornik njemačke kancelarke Merkel: "Imajući u vidu eskalaciju sukoba u Ukrajini zadnjih dana, kancelarka i predsjednik Hollande pojačavaju svoje napore, koji traju već mjesecima, da bi se postiglo mirno rješenje za sukob na istoku Ukrajine".
Hollande pak napominje kako francusko-njemačka inicijativa ima za cilj predstaviti tekst koji će biti "prihvatljiv svima" jer "diplomacija ne može trajati zauvijek". Što se točno nalazi u prijedlogu? Detalji još nisu poznati, ali pojedine važne informacije jesu - tako je Hollande za vrijeme današnje konferencije istaknuo kako nije za ideju ukrajinskog priključenja NATO-u.
Ovo je iznimno značajno jer jedan od razloga zašto Moskva i podržava pobunjenike je strah da bi Ukrajina uskoro mogla postati NATO članica, a za Moskvu je takav ishod apsolutno nedopustiv. Štoviše, mogli bismo reći kako su gotovo svi ruski potezi od početka Ukrajinske krize još krajem 2013. motivirani pokušajem sprečavanja scenarija koju predstavlja "noćnu moru" za Moskvu.
Jedan od najvećih ruskih strahova bio je taj da će Ukrajina ući u NATO i da će time, bez dvojbe, izgubiti svoje strateško vojno uporište na Krimu. Reakciju Rusije na takav potencijalni ishod dobro znamo - Krim je danas de facto i, kako za koga, de jure, u sklopu Ruske Federacije.
Da su kojim slučajem pučisti prošle veljače odmah jasno dali do znanja da neće tražiti NATO članstvo, velika je vjerojatnost da se cijela priča s Krimom možda ne bi ni desila, a još vjerojatnije ni s istočnom Ukrajinom.
Rusija je bila spremna prihvatiti okretanje Ukrajine prema Europskoj Uniji, ukrajinski ulazak u EU trgovinski pakt. Rusija i EU su veliki trgovinski partneri i konflikt ovdje nije dubok, to bi se eventualno moglo nazvati ekonomskim rivalstvom. No, kada govorimo o SAD-u, to više nije konkurentno "rivlastvo", već sve otvorenije neprijateljstvo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
