Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je kako će zatražiti povećanje svojih resursa za čak 500 milijardi USD kako bi stabilizirao svjetsku ekonomiju.
Dodatni novac bi navodno trebao biti upotrijebljen za spašavanje sve većeg broja posrnulih EU ekonomija.
Ali iz MMF-a navode kako je to "tek početak", tijekom idućih godina vjerojatno će trebati i dodatnih trilijun USD (1000 milijardi).
"U ovoj fazi istražujemo mogućnosti putem kojih ćemo nabaviti novac. Po ovom pitanju više nećemo davati komentare dok se ne obave razgovori i konzultacije unutar organizacije", navela je glasnogovornica MMF-a.Svota od dodatnih 500 milijardi USD bila bi pridodana najavljenom EU paketu od 150 milijardi eura. Nitko od analitičara sa sigurnošću ne može tvrditi hoće li taj novac biti dovoljan i je li ta opcija jedini put ka stabilizaciji.
MMF postaje najvažniji čimbenik u upumpavanju novca u posrnule ekonomije, pogotovo nakon što je Velika Britanija nedavno najavila kako neće sudjelovati u stvaranju novog velikog financijskog paketa pomoći.
MMF - pregled 20 najvećih kvota:
MMF je osnovan 1944. na Bretton Woods konferenciji (New Hampshire, SAD) - cilj osnutka organizacije je bio sprječavanje ekonomskih kriza.
U slučaju da se neka članica nađe u ekonomskim problemima, na scenu dolazi MMF sa svojim kreditima. No, kako navode brojni kritičari, država tada dolazi pod apsolutnu kontrolu MMF-a. Organizacija preuzima nadzor nad državnom ekonomijom i ekonomskom politikom. Zadužena zemlja na svom ekonomskom planu ima jasan cilj - vratiti MMF kredite, s kamatama. U tom procesu MMF striktno traži maksimalnu liberalizaciju tržišta, provođenje sveopće privatizacije i smanjenje brojnih socijalnih mjera.
U konačnici, zadužene zemlje uskoro počinju proizvoditi puno većim tempom i ekonomske brojke se popravljaju. No, popratne pojave najviše osjećaju stanovnici - dolazi do ukidanja brojnih socijalnih prava, na udaru su zdravstvo i školstvo i dolazi do naglog produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih.
Kritičari također navode kako je MMF kao takav u rukama SAD-a i za konačan cilj ima pogodovanje američkim međunarodnim kompanijama.
MMF ima 187 članica. Najzaduženija zemlja kod MMF-a je Rumunjska (13,9 milijardi USD, podaci iz 2010.)
Države koje nisu članice: Sjeverna Koreja, Andora, Monako, Lihtenštajn, Nauru (otočna država u Tihom oceanu), Cookovo Otočje.
Jedina država koja je bila članica i kasnije istupila svojom voljom (1964.) je Kuba.
Nakon neslaganja u UN-u, Fidel Castro je formalno najavio kako Kuba prekida suradnju 1964.
Da je jedan od glavnih ciljeva Kubanske revolucije bio izaći iz sustava MMF-a možemo naslutiti i u slijedećem citatu:
MMF države članice:
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
