Dolazak Donalda Trumpa na vlast najvažnija je politička promjena koja se dogodila u ovom stoljeću. Fatalna privlačnost Putina i Trumpa obećava da će se još puno toga vrlo važnog dogoditi u skorijoj budućnosti na terenu vanjske politike. Unatoč sankcijama, diplomatskom ratu i međusobnoj oštroj retorici Moskva nije prestala vjerovati u Trumpa i njegova predizborna obećanja, prije svega u ono da je spreman normalizirati narušene odnose Amerike i Rusije, kao i da će obuzdati hegemoniju Amerike. Na prvi pogled može djelovati da su za vrijeme Trumpa ti odnosi do kraja ruinirani, ali izgleda da je to doista samo na prvi pogled.
Kako drukčije razumjeti pohvale ruskog MVP-a Sergeja Lavrova za Trumpov govor tijekom zasjedanja 72. Generalne skupštine UN-a? Sarkazam? Ne. Za razliku od ruskih, medijima na Zapadu nije se dopao Trumpov govor. U prvi plan ističu njegovu žestoku prijetnju Sjevernoj Koreji, ali vjerujte ovdje u Pekingu to se ne doima tako ozbiljno. Kinezi razumiju da je demoniziranje Sjeverne Koreje zapravo dio velike igre između Washingtona i Pekinga, te ne pokazuju znakove nervoze. Nitko ozbiljan ovdje ne vjeruje da bi SAD mogle doista napasti Sjevernu Koreju, jer logika nalaže da se Washingtonu to ne bi moglo isplatiti. Uostalom Trump će uskoro posjetiti Peking, a posve odgovara njegovom stilu da podigne galamu uoči dolaska.
Ono što je uglavnom promaklo zapadnim medijima, ruski su istakli u prvi plan, a to je da je Trump zahvalio Rusiji i Kini za podršku pri uvođenju sankcija Sjevernoj Koreji. Citiraju se Trumpova rečenice 'da smo dužni zaštititi interese svojih država od Ukrajine do Južnog kineskog mora' i 'svijetu je potrebna koalicija snažnih neovisnih država koje koriste suverenitet za napredak svijeta'. A posebno onaj dio u kojem je naveo: 'Različite kulture, različiti snovi. Države, ne samo da koegzistiraju, nego rade rame uz rame uz međusobno uvažavanje'.
Kada je riječ o Iranu, a to je druga Trumpova konkretna prijetnja koju je izrekao tijekom 40-minutnog govora, u Moskvi su to 'pročitali' kao nužnost pomoću koje SAD utvrđuju poziciju u arapskom svijetu. Iako je američki predsjednik nuklearni dogovor s Iranom u kojem je partner i njegova zemlja nazvao sramotnim, u Moskvi primjećuju da nije govorio o istupanju iz tog sporazuma. To je također moglo obradovati Lavrova, jer je Trump na taj posredan način istaknuo da su SAD, Rusija i Kina ravnopravne sile.
Lavrov je kratko ocijenio kako je Trumpov govor bio 'izuzetan' i nije mnogo objašnjavao. Umjesto njega objašnjenja su došla od ruskih novinara. Ne treba sumnjati da su ti novinari bili podrobno informirani, možda baš u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. A u njihovim komentarima moglo se pročitati da Trumpov govor nisu bile samo prazne riječi, nego da je to njegova principijelna pozicija. Jer, Trump je protivnik globalizacije, on želi vratiti Americi njen izblijedjeli nacionalni suverenitet. U govoru pred 72. Generalnom skupštinom UN on je predstavio svoj plan.
Trump polazi od namjere da učini Ameriku najvećom silom u svijetu, a ne da pretvori svijet u globalnu nadnacionalnu imperiju. Zbog toga Lavrov Trumpov plan vidi kao želju da od države hegemona prevede Ameriku u najsnažniju nacionalnu državu svijeta. Taj plan strateški odgovara interesima Rusije. Utisak je da niti Kinezi ne bi zbog toga trebali biti nezadovoljni, naprotiv. Jer Trump je u New Yorku rekao i sljedeće: 'Rukovodimo se rezultatima, a ne ideologijom, naša je politika utemeljena na principima realizma', te je više puta ponovio da 'ne postoji zamjena za snažne neovisne države'.
U Moskvi se to tumači kao posve kompatibilno s Putinovom pozicijom, a to je da je došao 'kraj jednopolarnog svijeta'. No, istodobno su zbog takvog Trumpovog plana uznemireni globalisti, kako u Europi, tako i u SAD-u. Zbog toga valjda čitamo kako je pomahnitali Trump spreman izazvati veliki rat. Možda i jest, ali ukoliko bi Amerika zbilja bila u opasnosti. Slanjem poruke svijetu, a prije svih Moskvi i Pekingu, Trump ih poziva da učine svoj dio posla kako bi oni zaštitili svijet, uključujući SAD od pomahnitale Sjeverne Koreje. No, veliko je pitanje je li Kim Jong Un doista nerazuman pa da ne shvaća da bi napad na bilo koga bio samoubilački.
Među Trumpovim stavovima koji su užasnuli američki tisak, često je isticano kritiziranje nuklearnog sporazuma s Iranom, koji je sklopila administracija Baracka Obame. Također je naglašeno kako Trump ne može računati na potporu Europe nakon napuštanja sporazuma. Sjetimo se da Trump napuštanje nije spomenuo, ali činjenica je da se Europa uznemirila od njegovog govora. Europski lideri već mjesecima straše Trumpom svoje birače.Treba vjerovati da je Trump i htio da uznemiri Europu, kao što je htio i nastaviti kritizirati Obaminu politiku, što se može tumačiti kao poruka domaćoj javnosti.
Neki američki listovi ocijenili su kako je Trumpova retorika bila militaristička, te su svoje izvještaje prošarali izjavama analitičara koji tvrde kako su izazovi 21. stoljeća globalni u svojoj biti. Drugim riječima kako je odustajanje od globalizma nesuvislo. Globalizam sam po sebi valjda i nije sporan od kako je čitava zemaljska kugla umrežena internetom. Sporno bi valjda samo trebalo biti to što po zamisli liberalnog Washingtona globalizam treba služiti njihovim interesima, a ne svijetu.
Simbol poraza tog i takvog globalizma svakako je Hillary Clinton, nekadašnja američka državna tajnica i gubitnica na predsjedničkim izborima u studenom prošle godine. Njoj je zapalo da ponese križ poraza, a to je teška sudbina, budući da je riječ gubitnik jedna od najtežih osuda koju izriče kapitalizam. Ona i dalje neumorno pokušava opravdati svoj neuspjeh napadajući ruskog predsjednika Putina, te ide od televizije do televizije govoriti o svojoj knjizi 'Što se dogodilo'.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
