Nakon više od jednog desetljeća pregovora o iranskom nukleranom programu u utorak 14. srpnja skupina P5+1 (SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Kina i Njemačka, uz posredovanje Europske unije) i Islamska republika Iran sklopili su povijesni dogovor koji će izmijeniti sliku Bliskog istoka. Dva tjedna dulje od roka koji je bio zadan, delegacije zemalja su se nalazile u hotelu Palais Coburg u austrijskoj prijestolnici Beču, kako bi radili na preostalim tehničkim i političkim pitanjima.
Dogovor pod imenom Zajednički sveobuhvatni akcijski plan će biti predstavljen Vijeću sigurnosti UN-a, koje će prihvatiti rezoluciju u idućih sedam do deset dana i time potvrditi službeno dokument. Temeljeno na dogovoru, svjetske sile priznaju iranski civilni nuklearni program i priznaju iransko pravo da završi svoj nuklearni ciklus. Sankcije Vijeća sigurnosti UN-a protiv Irana, uključujući sve ekonomske i financijske zabrane, biti će odmah ukinute, prema međusobno dogovorenom okviru kroz novu UN-ovu rezoluciju.
Niti jedno iransko nuklearno postrojenje neće biti rastavljeno ili zaustavljeno. Nuklearna istraživanja i razvoj djelovanja na svim tipovima centrifuga, uključujući napredne IR-6 i IR-8 strojeve će se nastaviti. Ekonomska i financijska ograničenja vezana za nuklearna pitanja koje su postavili SAD i EU, a koje su naštetile iranskom bankarstvu, financijama, naftnoj i plinskoj industriji, petrokemiji, trgovini, osiguranju i transportu će biti odmah ukinute s početkom implementacije dogovora.
Embargo na oružje protiv Irana proglasiti će se ništavnim i zamijeniti određenim ograničenjima koja će sama biti ukinuta nakon pet godina. Osim toga, Iran će primiti milijarde dolara koji stoje zamrznuti u stranim bankama. Osamsto fizičkih i pravnih osoba, među njima Središnja banka Irana i Nacionalna iranska naftna kompanija, biti će skinuti s popisa sankcija.
Tijekom razgovora posljednjeg dana, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano najavio je da je UN napravio plan za Iran koji uključuje mogućnost posjeta međunarodnih inspektora u nuklearna postrojenja iranske vojske. Iran kategorično odbacuje bilo kakav dogovor u tom smislu.
Iran je veliki pobjednik ovih pregovora. Zemlja je izdržala godine i godine sankcija koje su uobličile svakidašnji život u Iranu. Manjak bilo kakvog uvoza tehnologije uzrokovao je upotrebu amortiziranih strojeva, značajno zagađivanje zraka i okoliša, ali i velik uspon domaće znanosti. Uslijed prijekih potreba, Iranci su gradili tehnološke parkove u kojima su se izdigli u znanstvenog diva Azije. Čvrsti stav i volja za borbom protiv svjetskih sila su se isplatili. Najzad je i Vijeće sigurnosti shvatilo da niti jedan plan, niti jedna aktivnost, niti jedan ishod političkih procesa na Bliskom istoku ne može završiti bez Irana u vodećoj ulozi.
Svjetski i iranski diplomati su izjavili u Beču da se svijet ne mora bojati Irana koji je u potrazi za nuklearnim oružjem, ali su također istaknuli da bi uspješni nuklearni pregovori mogli otvoriti novo poglavlje u odnosima između Irana i međunarodne zajednice nakon desetljeća neprijateljstva i nepovjerenja. Čelnica vanjske i sigurnosne politike EU-a Federica Mogherini izjavila je na tiskovnoj konferenciji da je skupina izvršila ono što se svijet nadao – zajedničku obvezu prema miru i zajedništvo u stvaranju sigurnijeg svijeta.
Reakcije na dogovor dolaze iz cijeloga svijeta. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry izjavio je da je dogovor puno više od tehničkih detalja. Nakon desetljeća čvrstog stava protiv Irana, Washington je promijenio ploču. Sukob nikad nije bio s iranskim narodom, tvrdi Kerry koji naglašava da su SAD shvatile kako duboko nuklearne sankcije utječu na živote Iranaca. Kerry je odbacio kritike da bi Iran dobio teži ishod dogovora da su SAD upotrijebile veći pritisak, te se prisjetio svojih dana u Vijetnamskom ratu gdje je naučio vrijednost diplomacije. Kerry je također izrazio veliko divljenje iranskoj pregovaračkoj skupini i njihovim diplomatskim vještinama,nazivajući ih teškim, ali profesionalnim.
Američki Kongres, međutim, nije tako siguran. Američki zakonodavci će imati 60 dana da pregledaju i potencijalno glasaju protiv sporazuma koji će u Kongres stići kroz nekoliko dana. Konzervativci ne čekaju taj trenutak, već su odmah krenuli u kampanju protiv dogovora. Predsjednik Kongresa, republikanac iz Ohioa John Boehner, je već izjavio da se radi o lošem dogovoru i da će republikanci napraviti sve što je u njihovoj moći da ga zaustave. Njemu su se u izjavama pridružili Steve Scalise, republikanac iz Lousiane, Marco Rubio, republikanac i predsjednički kandidat iz Floride, Devin Nunes, republikanac iz Kalifornije, i drugi. Demokrati traže strpljenje i pažljivo proučavanje dokumenta.
Američki predsjednik Barack Obama nalazi se u nezgodnoj poziciji. Kongres može izglasati rezoluciju o neodobravanju koja bi zaustavila administraciju u podizanju sankcija i umanjila potpuni dogovor. Ako se to dogodi, predsjednik može upotrijebiti veto, koji može poništiti samo dvotrećinska većina. Obama je već najavio da će uložiti veto ako dođe do odbijanja dogovora.
Američki zakonodavci pod posebnim su pritiskom zbog tradicionalno jakih lobističkih veza s Izraelom. Potpredsjednik republikanske izraelske skupine u Kongresu Peter Roskam, smatra da dogovor legitimizira i nagrađuje glavnog svjetskog sponzora međunarodnog terorizma, odgovornog za smrt stotine Amerikanaca i niz drugih nevinih života. On, naravno, spremno zaboravlja da su američki saveznici, a ne Iran, ti koji su glavni sponzori međunarodnog terorizma u vidu nesposobnosti (ili nevoljkosti?) arabijskih monarhija u zaustavljanju financiranja i naoružavanja najgorih terorista modernog doba.
Roskam je blizak u tom mišljenju izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu koji je dogovor nazvao također povijesnim, ali kao greškom za cijeli svijet. Netayhahu je ogorčeno uzviknuo da neće prihvatiti predaju Iranu koju čine sve svjetske sile te je prozvao P5+1 i svih 28 članica EU da su kapitulirali pred Iranom i možda će prouzročiti uništenje Države Izrael. S obzirom da su sve sile prihvatile dogovor, teško bi takvo neprihvaćanje značilo da će Izrael napasti Iran ili pokušati ubiti iranske nuklearne znanstvenike. Ali, Izrael ima jedinstven oblik moći. Stvaranje velike većine u američkom Kongresu može ukinuti predsjedničku odluku i Netanyahu gleda prema tome. Nije tajna čak ni pojedinačno koji su zastupnici skloni Izraelu. Čistom matematikom, Izrael bi mogao ugroziti ovakav dogovor. Istovremeno, izraelski vrh namjerno pušta snimke iz 1994., kada je Bill Clinton pokušao postići dogovor oko nuklearnog programa sa Sjevernom Korejom. No, Pyongyang nije Teheran, ali Netanyahu ne mari za takve 'sitnice'.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio je puno otvoreniji u naglašavanju dobiti dogovora s Iranom. Prema ruskom stajalištu, dogovor otvara put za široku koaliciju koja bi se borila protiv Daeša (ISIL-a). Lavrov smatra da dogovor uklanja prepreke koje su većinom umjetne prema tom cilju. Normalizacija odnosa s Iranom pruža mogućnost rješavanja niza problema i sukoba u regiji i imati će pozitivan učinak na cjelokupno stanje, kaže Lavrov. Rusija poziva na stvaranje Bliskog istoka kao zone slobodne od oružja za masovno uništavanje, te najavljuje mogućnost veće suradnje Rusije i Irana u obrambenoj tehnologiji.
Saudijskoj Arabiji je trebalo nekoliko sati da komentira dogovor, i to je ostvareno anonimno preko saudijske službene novinske agencije u kojemu se izvještava da saudijski dužnosnici podupiru dogovor koji zaustavlja Iran u ostvarivanju nuklearnog naoružanja, ali naglašavaju važnost striktnih inspekcija i mogućnost povratka sankcija. Također je zabilježeno da su razgovarali Obama i saudijski kralj Salman, ali nije poznat sadržaj tog razgovora. Vjerojatno se radi o američkim jamstvima saudijskoj monarhiji da je Rijad siguran i da se ne treba plašiti američkog približavanja Iranu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
