Određivanje novog plana puta Pokreta nesvrstanih u Iranu i kormilarenje Irana Pokretom nesvrstanih
Pokret nesvrstanih je jedan globalni pokret koji je, u svojstvu najgromkijeg kolektivnog povika htijenja političke i ekonomske nezavisnosti neovisnih zemalja svijeta, utemeljen u žestini Hladnoga rata 1961. godine kao rezultat zalaganja lidera poput Nehrua iz Indije, Sukarna iz Indonezije, Džemala Abd al Nasera iz Egipta i Maršala Tita iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije s ciljem zbližavanja i ujedinjavanja država koje se nisu svrstavale ni u logor komunizma, a niti u logor kapitalizma. Najvažniji ciljevi koje je za sebe odabrao ovaj Pokret su slijedeći: Pravo na određivanje vlastite sudbine, nacionalni suverenitet i neovisnost, nepristupanje multilateralnim vojnim savezima, neovisnost u djelovanju zemalja članica Pokreta naspram utjecaja političkih blokovskih pozicioniranja velikih sila, borba protiv imperijalizma, odbacivanje rasizma i strane okupacije, demokratizacija međunarodnih odnosa i ostvarivanje ekonomske suradnje na temelju principa uvažavanja nacionalnog suvereniteta. Suštinski gledano, izvorno principijelno obilježje ciljeva koje su postavili mudri utemeljitelji Pokreta nesvrstanih jeste odbacivnje dominacije velikih sila i borba protiv nepravde i nepravičnosti u međunarodnom sistemu i svjetskom poretku.
Okončanjem Hladnoga rata, Pokret nesvrstanih je nastavio sa svojim aktivnostima i postepeno u članstvo primio većinu zemalja u razvoju. Zahvaljujući takvom razvoju prilika, Pokret nesvrstanih danas ima 120 članica od koji su 53 afričke zemlje, 40 je azijskih država, 26 članica je iz regije Latinske Amerike i Kariba, a u članstvu je i jedna evropska država. Okončanjem Hladnoga rata i raspadom Sovjetskoga Saveza, te promjenom pojedinih temelja u međunarodnim odnosima, članice Pokreta su - vođene istim onim duhom predanosti ka samostalnosti i neovisnosti i ciljem oličenim u težnji prema demokratizaciji međunarodnih odnosa, a zbog očuvanja i nastavka dominacijskog duha i diskriminativnosti velikih svjetskih sila nasuprot kojih se nalazila i nalazi filozofija postojanja Pokreta nesvrstanih - sa svježom energijom nove procese u međunarodnom sistemu pridodale sferama suradnje koje ostvaruje s drugim čimbenicima na svjetskom nivou.
Prirodno je da jedan međunarodni summit s ovolikim brojem članica i ovako prostranom geografskom prisutnošću koja, suprotno međunarodnim savezima poput Evropske unije, Šanghajske inicijative i Unije jedinstva Afrike koje su u cijelosti savezi regionalnog tipa, obuhvaća sve dijelove svijeta, može imati ogroman značaj. Osim toga, većina država članica Pokreta nesvrstanih, sa ekonomskog i strateškog aspekta, ubraja se među utjecajne zemlje na globalnom nivou pa i samo njihovo okupljanje i udruživanje u jednu sveobuhvatnu međunarodnu organizaciju ima poseban značaj. S druge strane, zemlje članice Pokreta nesvrstanih čine više od tri četvrtine ukupnog članstva Organizacije ujedinjenih naroda i sa tog aspekta – s obzirom na odgovarajući nivo međusobne solidarnosti primjetne među članicama ovog Pokreta – nije teško zaključiti da je nivo utjecaja ovih država iznimno visok.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
