Pregovori između četiri strane po pitanju Ukrajinske krize, još jednom su otpočeli u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Na pregovorima su prisutni predstavnici ukrajinskih vlasti, pobunjenika s istoka Ukrajine, ruska delegacija te izaslanici organizacije OESS.
Pregovori su počeli jučer te su prvog dana trajali do dugo u noć. Brojne teme su na agendi, uključujući razmjenu zarobljenika, povlačenje teškog naoružanja, dostavu humanitarne pomoći itd.
Detalji nisu poznati u javnosti, što je potvrdio i predstavnik pobunjeničkih snaga u Minsku, Denis Pušilin: "Ovo su bili teški pregovori i mislim da ne bi bilo fer prema drugim stranama da raspravljamo o sadržaju dok pregovori još uvijek traju".
Pregovori se svakako nastavljaju, no izgleda kako nitko zapravo ne zna kada će to biti. "Datum iduće runde pregovora nije siguran", rekao je Pušilin.
Iz ovih komentara može se zaključiti kako za vrijeme jučerašnjih pregovora zapravo ništa nije dogovoreno, a izostanak određenog datuma nove runde pregovore ukazuju na to da su razlike između sukobljenih snaga još uvijek velike.
Situaciju oko ukrajinskih mirovnih razgovora komentirao je jučer i ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov. "Nije stvar u tome tko će dobiti rat, riječ je o tome da ukrajinski narod ima otvoreni dijalog koji bi uključio sve regije, etničke skupine i političke aktere. Moraju se dogovoriti oko jednog Ustava koji bi dopuštao ljudima da žive pod jednom Vladom, uz poštivanje svih jezika, tradicija i kultura, kako bi svaka regija mogla izabrati svoje predstavnike", rekao je Lavrov.
Ruski MVP smatra kako su sankcije uvedene Rusiji upravo zbog činjenice da se Rusija zauzela za smirivanje tenzija i organizaciju mirovnih pregovora u Minsku. "Val sankcija u rujnu uveden je kao 'nagrada' za rusku ulogu u pregovorima u Minsku, ponajviše zbog našeg angažmana u organizaciji sastanka koji se uvelike dogodio zbog uloge koju je odigrao predsjednik Vladimir Putin. Kada pogledamo na sve veći pritisak koji se vrši na Rusiju, valja spomenuti kako su sankcije u rujnu nametnute svega nekoliko dana nakon što je u Minsku potpisan mirovni sporazum. Sada se na taj dogovor gleda kao na set pravila koje treba implementirati", rekao je Lavrov.
"Nitko više ni ne taji da su Amerikanci natjerali cijelu EU da se podredi njihovoj volji", komentirao je Lavrov.
Svakako je zanimljivo primijetiti kako SAD nikada nije davao pozitivne komentare oko pregovora u Minsku. Dojam se stječe kako im de-eskalacija uopće ni nije odgovarala, jer de-eskalacijom se gube i argumenti za nove ekonomske napade protiv Rusije.
Natjerati Europu na uvođenje sankcija Rusiji nije bilo jednostavno, štoviše, sankcije su krenule tek nakon što se desilo tragično rušenje putničkog zrakoplova MH-17. SAD je okrivio Rusiju za smrt oko 300 putnika i članova posade, mada se pravi uzrok još uvijek niti ne zna, a jedna od teorija govori da su zrakoplov srušile ukrajinske snage (vidi: Priča oko sudbine MH-17 se nastavlja: tajni svjedok tvrdi kako je ukrajinski vojni lovac srušio putnički zrakoplov).
Dakako, nakon sporazuma u Minsku - gdje SAD nema svog predstavnika - iz Washingtona su pozvali na implementaciju koraka koji vode prema smirivanju sukoba, no, izjave za javnost često ne odgovaraju drugim potezima.
Naime, dan prije nego je nova runda pregovora trebala početi, ukrajinski parlament donosi kontroverznu odluku i službeno odbacuje ukrajinski "neutralni" status. Što to znači? Znači da Ukrajina od sada i formalno traži, očekuje i poziva na NATO članstvo. Donošenje takvog zakona uoči nove runde pregovora jasan je potez kojime se mirovni plan potkopava, a tenzije naglo podižu.
Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova su odmah reagirali na vijest ističući: "Ako Ukrajina zaista postane članica NATO pakta, mi ćemo apsolutno prekinuti sve veze s NATO-om, a takav raskol će biti nemoguće popraviti".
Kako stvari stoje kada govorimo o pogledu iz Moskve? Rusija je osigurala svoje pomorske baze na Krimu. U istočnu Ukrajinu se neće direktno uplitati, ali podržati će pobunjenike koji slabe centralne vlasti u Kijevu te samim time spriječavaju ulazak zemlje u NATO. Naime, da bi zemlja postala NATO članica ne može imati unutarnjih neriješenih situacija. No, nema nikakve garancije da će se NATO držati vlastitih odredbi.
Ako pak Ukrajina zaista odluči ući u NATO savez, ruska reakcija biti će žestoka i to se može već sada pretpostaviti. Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova, Aleksandar Lukašević, danas je poručio kako će Rusija odgovoriti "adekvatno" te kako je Rusija uvjerena da ukrajinski ulazak u euro-atlantske integracije neće Kijevu pomoći riješiti niti društvene niti ekonomske probleme.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
