Dr. Richard D. Wolff je jedan od poznatijih američkih ekonomista i kritičara aktualnog ekonomskog sistema. Studirao je na prestižnim sveučilištima kao što su Harvard College, Stanford University i Yale University.
Zanimljivo je da, kako i sam Wolff priznaje, njegova kritika ne proizlazi iz neke specifične ideologije koja je u oprečnom stajalištu spram kapitalizma, već se primarno bazira na analizi aktualnog stanja i svemu što iz nje proizlazi.
Tako će, primjerice, Wolff priznati da je postojao jedan period u kojem je kapitalizam zaista bio u stanju isporučiti obećano prema većini stanovnika - naravno, iz perspektive stanovnika zapadnog razvijenog svijeta.
No, danas ni to više nije slučaj - "argumenti" s kojima se aktualni ekonomski poredak mogao braniti u debatama ubrzano nestaju.
Richard D. Wolff rođen je 1.4.1942. u gradu Youngstown, američka savezna država Ohio. Doktorirao je ekonomiju na sveučilištu Yale 1969. s disertacijom "Ekonomija kolonijalizma: Britanija i Kenija" koja je kasnije izdana i kao knjiga 1974. Osim engleskog jezika, tečno govori francuski i njemački. Oženjen je i ima dvoje djece.
List The New York Times nazvao ga je "najistaknutijim američkim marksističkim ekonomistom".
Tijekom 80-ih objavio je nekoliko knjiga na temu marksizma: "Rethinking Marxism" (Ponovno promišljanje o marksizmu), "Economics: Marxian versus Neoclassical" (Ekonomija: marksističko naspram neoklasičnoga) i "Knowledge and Class: A Marxian Critique of Political Economy" (Znanje i klasa: marksistička kritika političke ekonomije).
Za promatranje aktualne ekonomske krize, njegovo najvažnije djelo izdano je 2009. pod naslovom "Capitalism Hits the Fan: The Global Economic Meltdown and What to Do About It" (u slobodnom prijevodu: "Kapitalizam je pogodio ventilator: globalni ekonomski kolaps i što napraviti po tom pitanju"* )
* Uzrečica "pogoditi ventilator" u engleskom jeziku koristi se za opisivanje "nezgodne situacije" i skraćenica je od pune rečenice koja doslovno glasi "izmet je pogodio ventilator".
Kritika kapitalizma nemoguća je bez klasne analize i nije pretenciozno konstatirati kako je upravo Richard D. Wolff trenutačno možda i najglasniji ekonomist koji se bavi ovom, danas više no ikad bitnom, problematikom.
U svojoj analizi prepoznaje brzo rastući anti-kapitalistički sentiment koji se budi diljem zapadnog svijeta, posebice u SAD-u, no također točno konstatira kako su ti sentimenti još uvijek segmentirani i usredotočeni na pojedine uske skupine, a ne na cjelokupni sistem.
Pogrešno je situaciju u kojoj se nalazimo pojednostavniti do te točke da se kao centralni, i jedini, problem počinju ciljati, primjerice, samo bankari ili bogati upravitelji. Mnogi su već krenuli u tom pravcu - postoji cijela disidentska scena u ovom trenutku koja se bavi kritikom "pohlepe" i činjenicom da pojedinci ostvaruju gigantske profite.
Naravno, to su jednostavno vidljivi i opće prisutni elementi, no oni nisu - na neki način - "iskvarili" kapitalizam, već je sam kapitalizam taj koji takve elemente stvara.
Tako, primjerice, u isto vrijeme na sceni možemo svjedočiti pojavi brojnih inicijativa koje propagiraju teoriju da je kapitalizam samo "iskvaren" i da ga se vrlo lako može "popraviti" - bilo dodatnim regulacijama, bilo većim intervencijama države ili slično.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
