Legendarna njemačka kancelarka Angela Merkel našla se na rubu političkog života zbog neuspjeha migrantske politike 'otvorenih vrata' i suočila se prvi put u svojoj karijeri s otporom nacije, ali i vrha svoje stranke CDU.
Njemačka je ovih dana mjesto na kojem se ljudi osjećaju potpuno slobodni da izražavaju mržnju i ksenofobiju, ocjenjuje tjednik Der Spiegel, dok istodobno javnost ima dojam da je 'Mama' sasvim izgubila kontrolu nad situacijom, te da samo pukom srećom nije stiglo i više od milijun izbjeglica u posljednjih godinu dana.
Merkel je do nedavno širila vjeru da Njemačka može upravljati migrantskom krizom koristeći njene pozitivne ekonomske i demografske efekte, ali se njen optimizam pokazao bezrazložnim, jer su troškovi za prihvat 10.000 ljudi dnevno postali prevelik teret, a sustav azila i socijalne pomoći je prenapregnut.
Najviše se žale lokalne zajednice, jer se u njihova mala mjesta preko noći doseljavaju izbjeglice kojih je više nego njih samih.
U takvim uvjetima rejting Angele Merkel počeo je opadati, nasuprot rastu popularnosti krajnje desnice, koja obećava restriktivnu migrantsku politiku i provocira nasilje na javnim skupovima, što u slučaju Njemačke priziva turobna sjećanja.
'Kancelarka drži stvari pod kontrolom. Imam svoju viziju i borit ću se za nju', rekla je Angela Merkel u intervjuu za televizijsku postaju ZDF, dodajući da se želi baviti uzrocima podizanja vala izbjeglica i boljom zaštitom vanjskih granica EU.
Tenzije unutar kancelarkinog konzervativnog bloka nedavno je potakao nitko drugi do ministar unutarnjih poslova iz njene stranke Thomas de Maiziere, koji je bez znanja šefice pokušao pooštriti graničnu kontrolu, vjerojatno pod pritiskom bavarske CSU, partnera u vladajućoj koaliciji.
Kada je nakon toga ministar financija Wolfgang Schaeuble u srijedu izjavio da je izbjegličku lavinu pokrenuo 'nepažljivi skijaš', bilo je jasno da se u stranci puno toga događa iza leđa Angele Merkel. Schaebule je još dodao da je plan de Maizierea neophodan, jer njemački kapaciteti nisu neograničeni.
On je podržao prijedlog da se migrantima u Njemačkoj onemogući da dovode obitelji, tako što bi im važenje azila bilo skraćeno s tri na jednu godinu uz pravo na spajanje obitelji tek nakon dvije godine.
Nakon ove izjave Schaeublea, moćnog i uglednog veterana njemačke politike, novinari su pitali kancelarku da li se može dogoditi da se idućeg mjeseca na stranačkom kongresu potegne pitanje o povjerenju koje ona uživa, a Angela Merkel odgovorila je da 'nije riječ o pitanju povjerenja', nego o njenoj borbi za plan u koji vjeruje.
U prosincu će se navršiti 10 godina od kada je Angele Merkel stupila na kancelarsku dužnost, a tim se povodom netko sjetio 'pravila 10 godina' i britanske 'željezne lady' Margaret Thatcher koja je 1990. nakon punog desetljeća napustila kancelariju u Downing streetu.
Na listu europskih lidera 'teške kategorije' koji su vladali 10 godina ušli su još Charles de Gaulle, François Mitterrand, te Felipe Gonzalez, pa ni ime Angele Merkel na njoj ne bi odudaralo, ali kakve posljedice na Europu i sve nas bi ostavio njen odlazak?
Možemo s osnovanom sigurnošću vjerovati da bi to odmah promijenilo život nama koji smo se našli na takozvanoj balkanskoj izbjegličkoj ruti, jer bi ovdje ostajali migranti koji ne bi mogli ući u Njemačku, a vjerojatno ni u Austriju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
