Poslije nešto više od dva stoljeća kapitalističke dominacije, čovječanstvo se suočava s nizom međusobno povezanih kriza koje ugrožavaju samo postojanje naše vrste i naše planete.
Trećina stanovnika Zemlje nema adekvatnu ishranu, higijenu, zdravstvo i obrazovanje. Svijet se suočava s katastrofalnom energetskom krizom, postojeći resursi su osiromašeni, a novi sigurni i održivi, još uvijek nisu razvijeni. U isto vrijeme, sagorijevanjem fosilnih goriva, zagrijava se planeta s potencijalno katastrofalnim klimatskim posljedicama za sve nas.
Ratovi nastavljaju pustošiti i masovno odnose ljudske živote, a postojanje i razvoj novog oružja za masovno uništenje nosi nesagledive opasnosti i još veće strahote koje dolaze. Ko je odgovoran za ovakvo stanje? Naravno, sistem koji je prethodna dva stoljeća bio dominantan … kapitalizam.
Kapitalizam
Termin 'kapitalizam' je nastao od njegovih najranijih zagovornika, a ne od strane njegovih protivnika. On označava tip društva u kojem klasa ljudi koji posjeduju industriju (sredstva za proizvodnju) i trgovinu u velikoj mjeri oblikuju ekonomska, socijalna, kulturna i politička dešavanja. Ova kapitalistička klasa koristi svoju moć da izvuče višak vrijednosti od onih koji iznajmljuju svoj rad, naime, od radničke klase.
Kapitalisti, koji posjeduju sredstva za proizvodnju (industrijska postrojenja i strojeve, zemljište, energiju i sirovine, itd), plaćaju radnicima nadoknadu u zamjenu za njihovu radnu snagu. Ali ljudska bića su sposobna proizvesti više vrijednosti kroz svoj rad od vrijednosti nadnice koja im je potrebna da bi mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe.
Ovaj "višak" vrijednosti prisvaja poslodavac kada se proizvodi tog rada prodaju kao roba po normalnim tržišnim cijenama. Prisvajanje viška vrijednosti je suština kapitalističke eksploatacije i njegovog postojanja.
Ekstremna eksploatacija robovskog rada u kolonijama krajem 18-og i početkom 19-og stoljeća, osigurala je mnogo sirovina, super-profita i svježeg kapitala od vitalnog značaja za industrijalizaciju i procvat većine zemalja Zapadne Europe
Kako se kapitalizam razvijao, rastuće težnje ka maksimiziranju profita dovele su do revolucije u industriji, trgovini, nauci, tehnologiji, kulturi, politici i društvu u cjelosti. U najrazvijenijim kapitalističkim zemljama, nekoliko velikih kompanija, trustova i njihovih sindikata uspjeli su monopolizirati svaku glavnu granu gospodarstva.
Osnova ovog razvoja bilo je učešće i ženskog rada u kući kako bi se stvorio i održao kapacitet radne snage koja treba proizvesti višak vrijednosti. Ugnjetavanje žena u društvu, kroz održanje ovakve njihove uloge, postalo je još važnije kako za monopol kapitala tako i radnicima da se organiziraju i bore za veće plaće.
Kroz spoj bankarskog i industrijskog kapitala formirao se financijski kapital, banke i druge financijske institucije počele dominirati industrijom i trgovinom. Financijski kapitalisti koriste ključne dionice, direktorske položaje i kredite kako bi ostvarili tu kontrolu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
