X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:20:17
Akcija traje do 14:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Rješenje je postojalo, 200,000 ljudi nije trebalo umrijeti, milijuni nisu trebali postati izbjeglice: Nobelovac Martti Ahtisaari otkriva kako je Zapad odbacio prijedlog za "elegantnim" odlaskom Assada 2012. i time uzrokovao najveću tragediju našeg doba

PIŠE:
Objavljeno:

Ratovi su strašni, a istine o njima često još i strašnije. Ratove i njihove posljedice dobro poznajemo, upravo ih promatramo dok gledamo kako se val izbjeglica iz ratom uništene Sirije kreće Europom tražeći spas od kaosa. No, o istinama znamo daleko manje jer su iste često "neugodne".

Mnogima jednostavno nije prikladno pisati o istinama sirijskog rata, naročito ne danas i naročito ne onima koji već godinama sustavno rade da te istine negdje ne "isplivaju" vani. No, politika je fluidna pojava i upravo ta njena karakteristika izbaciti će istinu na površinu, po potrebi, tako je i danas.

Istina kojom ćemo se danas baviti zapravo je grozna, tužna i prije svega tragična. No, pošto je alternativa istini oduvijek bila neznanje, izbora nemamo i ne bismo ga po tom pitanju nikada ni smjeli imati.

Ono što nam predstojeća istina kazuje je otprilike ovo: 200,000 ljudi nije trebalo umrijeti. Ne govorimo ovdje o nekakvom utopističkom "rat je zlo", već doslovno o stvarnom potezu - tih 200,000 ljudi zaista nije trebalo umrijeti. Naime, 2012. godine postojao je prijedlog, o kojem se tek danas javno progovorilo, o zaustavljanju rata u Siriji.

Prijedlog je bio vrlo jasan, kratak, trebao je biti prihvatljiv apsolutno svima. Da je bio implementiran ne bi bilo tih 200,000 mrtvih, ne bi bilo milijuna izbjeglica, ne bi bilo ni ISIL-a ni odrubljenih glava, uključujući i glavu našeg sugrađana Tomislava Salopeka, ne bi bilo širenja rata na Irak, drevni hramovi Palmire još bi stajali...

Da, u zimu 2012. se moglo, trebalo i moralo zaustaviti ovu tragediju u Siriji. Što je bilo u tom prijedlogu? Što je to moglo zaustaviti rat? Tko je dao prijedlog? Tko ga je odbio?

Rat je bio tek ušao u drugu godinu. Do tada je poginulo "samo" 7,500 ljudi - da, i to je tragično previše, ali u usporedbi s 220,000 koliko ih je poginulo do danas, ta brojka ne može se ni mjeriti s veličinom današnje tragedije koja lomi srce svih normalnih ljudi svijeta.

SAD i druge Zapadne sile, u prvom redu Francuske i Britanija, zajedno s pojedinim zemljama iz sirijskog okruženja (Turska, Katar, Saudijska Arabija) od proljeća 2011. podržavaju sirijske pobunjenike - medijski, financijski i oružano. Isti se bore protiv sirijske vlasti na čijem se čelu nalazi predsjednik Bashar al-Assad.

Pobunjenici su mahom, što umjereniji, što radikalniji, Islamisti. Zapad to zna, ali ne mari, uzima ih kao "svoje" i daje im sve potrebno za rat. Navedene zemlje iz sirijskog okruženja su ipak sve redom američki saveznici i stoga Washington u konačnici, očekujući pobjedu pobunjenika, očekuje i dolazak jedne nove, pro-Zapadne vlasti.

To što će ista biti islamistička nikoga previše ne zamara, pa i u Turskoj, Kataru i Saudijskoj Arabiji su na vlasti Islamisti i sve skupa jako dobro funkcionira po Zapad, zašto onda ne bi i u Siriji? Assad je pak sekularni predsjednik na čelu autoritarne države koja nije politički orijentirana prema Zapadu, već prema njihovim regionalnim i globalnim rivalima, odnosno prema Iranu, Rusiji i Kini.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.