Jutrošnji telefonski razgovori Angele Merkel, Francoisa Hollandea, Vladimira Putina i Petra Porošenka rezultirali su dogovorom da se u srijedu 11. veljače sastanu u Minsku gdje će još jednom pokušati doći do postizanja mirovnog sporazuma za prekid rata u istočnoj Ukrajini.
Usporedo sa summitom lidera Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine u Minsku će se u srijedu sastati još i predstavnici Kontakt grupe koja uključuje OESC i delegacije proruskih samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk (DNR i LNR).
Summitu u Minsku prethoditi će sastanak delegacija četiri države sutra u Berlinu. Prema neimenovanim izvorima upućenim u detalje njemačko-francuske mirovne inicijative, ruski mediji izdvajaju pet otvorenih pitanja oko kojih će se zasigurno još lomiti koplja u razgovorima.
Najprije, nije definirano tko bi trebao kontrolirati prekid vatre i povlačenje teškog topništva. Ukrajinska strana skeptična je u pogledu uvođenja međunarodnih mirovnih trupa i kategorički je protiv da u njima sudjeluju ruski vojnici. Kijev također nije za razmatranje učešća misije Plavih kaciga UN, jer bi se za odluku o njihovom angažiranju morala čekati rezolucija Vijeća sigurnosti, a zatim i priprema kontigenata, što bi moglo potrajati mjesecima. Dok dragocjeno vrijema bude prolazilo u čekanju, sukob u Donbasu mogao bi se dodatno zaoštriti.
Druga točka sporenja je dubina demilitarizirane zone, a prema prijedlogu francuskog predsjednika Hollandea ona bi se trebala pružati 50 do 70 kilometara u oba smjera od linije sukoba. To praktički znači da bi se topništvo snaga DNR i LNR moralo povući na samu granicu Ukrajine sa Rusijom.
Treća točka sporenja je kontrola ukrajinsko-ruske granice, odnosno onog dijela kojim se Rusija graniči sa DNR i LNR. Moskva navodno strahuje da bi eventualno raspoređivanje međunarodne mirovne misije na granici otežalo vojnu pomoć Rusije separatistima ukoliko ovi budu izloženi ofenzivi Kijeva. Problem gledano iz ugla Moskve predstavljalo bi nepovjerenje u zapadne promatrače. No, bez obzira na to kakav eventualni dogovor u vezi s kontrolom granice bude postignut, njega će biti vrlo teško provesti u praksi, jer je granična linija dugačka oko 450 kilometara.
Četvrto pitanje je široka autonomija za DNR i LNR na kojoj insistira Moskva, a s čime se uz određene uvjete slažu Berlin i Pariz, no ne i Kijev. Izjava Porošenka na danas završenoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu da bi za takvu odluku trebalo promjeniti Ustav i provesti referendum, pokazuju da Kijev zapravo nije spreman za ovu opciju.
Peto je status lidera DNR i LNR koji su za ukrajinske vlasti "teroristi" i "ratni zločinci" protiv kojih se vode krivični postupci u odsustvu. Moskva insistira na tomu da je ona samo posrednik u razgovorima, ali da Kijev treba u direktnom dijalogu s predstavnicima DNR i LNR pronaći odgovarajuće mirovno rešenje za krizu.
Ruski predsjednik Putin izjavio je danas u Sočiju da će sastanak u Minsku biti održan u srijedu "ukoliko do tada uspijemo usaglasiti naše pozicije, o čemu smo intenzivno raspravljali priethodnih dana".
Press služba ukrajinskog predsjednika Porošenka priopćila je nakon jutrošnjih telefonskih razgovora da se lideri nadaju "brzom i bezuvjetnom" primirju s obje strane.
Dok je "Normandijska četvorka" ugovarala sastanak u Minsku, u Münchenu su visoki dužnosnici SAD-a iznijeli svoje viđenje stvari u vezi s njemačko-francuskom inicijativom za mir, a ruski su mediji münchenski skup nazvali "festivalom mržnje prema Rusiji".
Očigledna razmimoilaženja u stavovima europske "osovine" Berlin – Pariz s Washingtonom nisu mogle posve prikriti ni kurtoazne izjave američkih i europskih dužnosnika koji su tvrdili da raskola nema.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
