Sjećate li se priča da su neke stvari nekoć bile i znatno jeftinije nego danas? Kada opća razina cijena u zemlji raste, to zovemo inflacijom. No, inflacija je još puno toga. Kada govorimo o inflaciji onda zapravo govorimo o možda i najvažnijem aspektu ekonomije, kako državne, tako i osobne. Što bolje razumijevanje inflacije, ali i kako se protiv nje boriti, od esencijalne je važnosti za svakog pojedinca koji upravlja sa svojim novcem.
Zanimljivo je već u samom početku spomenuti kako mnogi smatraju da je inflacija pojava modernog doba, da je to nešto "nastalo" kompliciranjem globalne ekonomije. Nije tako - upravo suprotno, ljudska društva bore se s inflacijom već stoljećima, pa i tisućljećima. Postoje zapisi iz drevnog Rima koji opisuju kako cijena standarde vojne uniforme raste s vremenom.
Inflacija je često snažno pogađala srednjovjekovnu Europu, naročito Španjolsku tijekom 17. stoljeća. No, početkom 20. stoljeća dobili smo jedan neugodan novi fenomen - hiperinflaciju, odnosno toliko veliku inflaciju da su cijene često rasle i dvostruko u roku od svega nekoliko tjedana, a ponekad i dana.
Javnost ima, poprilično opravdan, strah od inflacije. Kako i ne bi - bez da ste učinili išta loše novac u Vašem džepu, ili bilo gdje drugdje, odjednom vrijedi manje.
Zadnjih desetljeća 20. stoljeća inflacija je na prostoru razvijenih zemalja bila relativno niska, oko 2%, no kada je kasnih 70-ih u SAD-u narasla iznad 10% nastala je prava panika.
No, iako mnogi prihvaćaju ideju da cijene s vremenom rastu, većina ljudi ne razumije posve što točno utječe na stvaranje inflacije, tko sve njome gubi, a tko dobiva, i što se konkretno može učiniti kako bi se pojedinac zaštitio od inflacije. To su neka od ključnih pitanja kojima ćemo se danas baviti, nastavljajući pritom niz tekstova o novcu, njegovom razvoju i svojstvima.
Kada govorimo o inflaciji zapravo govorimo korelaciji kupovne moći Vašeg novca i konkretnog proizvoda koji želite kupiti za taj novac. Ako recimo jedan kruh danas košta 10 kuna, a u idućem periodu mu cijena poraste na 20 kuna, to znači da Vi s Vaših 10 kuna - za koje ste do jučer mogli kupiti cijeli kruh - sada, nakon što je kruhu skočila cijena, možete kupiti samo pola kruha.
Inflacija umanjuje vrijednost Vašeg novca, podižući cijene proizvoda i usluga, smanjujući u konačnici Vaš životni standard Drugim riječima, vrijednost Vašeg novca više nije ono što je bila. Cijena kruha je rasla i rasla, ali Vaš novac je i dalje bio okruglih 10 kuna, ni više ni manje. U takvom scenariju noćne more inflacija doslovno proždire Vaš novac "dok spavate". To Vam se dešava upravo i sad, ali inflacija nije toliko velika pa stoga ne brinete previše. Ipak, ne bi škodilo o inflaciji znati što više, na vrijeme, tako da ako se desi veliki skok znate što Vam je činiti s Vašim novcem.
Kako smo već i istaknuli, inflacija u razvijenim zemljama iznosi u prosjeku oko 2%. To znači da onaj spomenuti kruh će u siječnju koštati 10 kuna, ali u prosincu će porasti do 10,2 kuna - ako bi inflacija u Hrvatskoj bila 2% (trenutačno je poprilično niska, 0,7%).
Inflacija u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci
Ukratko - razne pojave. Zanimljivo je da čak ni danas među ekonomistima nema konsenzusa po pitanju što je glavni uzročnik inflacije, ali postoji nekoliko vrlo jednostavnih i razumljivih teorija koje imaju smisla.
Sve se zapravo svodi na ponudu i potražnju. Ako dođe do velike potražnje za nekim proizvodom ili uslugom, cijena tog proizvoda ili usluge će rasti. Naime, proizvodi su u pravilu ograničeni, a ako ih svi žele, za svih nema - tada prodavatelj tog proizvoda odmah dolazi na lukavu ideju: povisit će cijenu i prodati sve onima koji taj proizvod najviše žele (ili imaju dovoljno novca da ga kupe). Drugim riječima - cijene rastu kada "previše novca lovi premali broj proizvoda".
Inflacija "jede" Vaš novac, malo po malo... Ako potražnja raste brže od ponude, odnosno proizvodnje, doći će do rasta cijene. To se najčešće događa u brzo-rastućim ekonomijama, a jasno je i zašto: zahvaljujući rastu ekonomije imamo znatan broj porasta potencijalnih kupaca, ali ne i dovoljno proizvoda za sve njih.
Druga teorija slična je kao i prva, ali tu cijenu ne guraju prema gore kupci svojom potražnjom već proizvođač svojim potrebama. Naime, ako se nešto desi da odjednom proizvođač više nije u stanju za isti trošak proizvesti isti proizvod, bit će prisiljen podići cijene, u suprotnom bi ostao bez profita ili bi čak bio na gubitku.
Primjerice, ako dođe do naglog poskupljenja brašna, zbog recimo elementarne nepogode, proizvođači kruha morat će nabavljati brašno po višoj cijeni, a onda im nema druge nego i kupcima dići cijenu kako ne bi bili na gubitku. Dakako, kao što i vidimo, na kraju uvijek ispašta najčešće kupac "ni kriv ni dužan".
Kupac na kraju najviše nastrada Razne stvari mogu natjerati proizvođače da dignu cijene, recimo porezi ili obvezno povećanje plaća zaposlenicima.
Treća teorija je vrlo zanimljiva i također ima smisla te je tek malo kompleksnija - riječ je o monetarnoj inflaciji. Dakako, dvije prethodne teorije posve su nam razumljive sada, odnose se na ponudu i potražnju, isto je i kod monetarne inflacije, ali ovdje se radi o ponudi: novca.
Naime, ako se u jednoj ekonomiji odjednom nađe previše novca, cijene proizvoda će ići gore. Zašto? Uzmimo to ovako - stavimo i novac u jednadžbu ponude i potražnje. Mi želimo proizvode i usluge, zar ne? No, proizvođači tih dobara žele nešto drugo - naš novac! Kada otkriju da imamo svi skupa poprilično novaca, dići će nam cijene, odnosno stvoriti inflaciju - to se zove monetarna inflacija.
Monetarna inflacijaDakako, inflaciju može izazvati i centralna banka ako u optjecaj pusti previše novca. U pravilu novi novac ne izaziva inflaciju, on je nužan u periodima ekonomskog rasta (kako bi otprilike u optjecaju bilo isto novca koliko ima i dostupnih proizvoda i usluga), no, ako centralna banke pretjera i u optjecaj pusti previše novca, doći će do problema.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
