Veliki korak naprijed u znanosti, tehnologiji i istraživanju svemira ostvaren je danas. Europska Svemirska Agencija (European Space Agency ili ESA) odradila je zapanjujući posao koji je danas rezultirao povijesnim uspjehom.
Svemirska sonda po imenu "Rosetta" lansirana je sa Zemlje prije 10 godina, točnije 2. ožujka 2004. Vinula se tog dana u nebo na raketi "Ariane 5" s grandioznim ciljem o kojem zaista treba na trenutak promisliti kako bi ga se uistinu s ushićenjem doživjelo - proputovati 6 milijardi kilometara u 10 godina do kometa pod nazivom 67P te tamo spustiti na površnu svemirsku letjelicu, tj. robotsko vozilo, pod nazivom "Philae".
Puni naziv kometa je "Churyumov–Gerasimenko" po osobama koje su ga otkrile 1969., a to su Klim Ivanovych Churyumov i Svetlana Ivanovna Gerasimenko. Komet je dugačak oko 4 kilometra. Zapravo je riječ o jednoj velikoj planini leda koja putuje svemirom te teži oko 11 milijardi tona. Rotacija mu traje otprilike 12,4 sata, dok mu za jedan krug oko orbite treba 6,45 godine.
Zašto je istraživanje kometa toliko bitno? Odgovor je vrlo jednostavan - kometi u našem Sunčevom sustavu su, prema našem aktualnom znanju, najstarija i najprimitivnija tijela. Drugim riječima, na njima su još uvijek sačuvane spoznaje o materijalu iz kakvog je nastao ovaj naš mali dio svemira, naše planete. I dok su planete, kao naša Zemlja, prošle kroz razne kemijske transformacije, kometi su više-manje ostali kakvi su uvijek i bili. Da ni ne govorimo da se na kometima nalaze kompleksne organske molekule iz kojih je, možda, potekao i život na našoj Zemlji. Sve ovo su itekako grandiozni razlozi da se posvetimo što detaljnijem istraživanju kometa koji kruže našim Sunčevim sustavom, a sada, danas, po prvi put u ljudskoj povijesti sletjeli smo na površinu jednog od njih.
Opširnije o kometima:
Šetnja Sunčevim Sustavom: meteori, asteroidi i kometi
Nakon dugih deset godina putovanja svemirskim prostranstvima, milijardama kilometara daleko od naše planete, Rosetta je danas, nakon kruženja oko kometa, izvela svoj veličanstveni čin - vozilo Philae uspješno je spušteno na površinu, ono se sada već nalazi na površini kometa koji putuje kroz svemir te će od tamo slati natrag signale, fotografije, analizu tla te sve one informacije potrebne za bolje shvaćanje prostranstva izvan našeg plavog planeta.
Komet 67P snimljen iz sonde Rosetta"Definitivno potvrđujemo kako je vozilo na površini", izjavio je prije nekoliko sati direktor leta, Andrea Accomazzo. Robotsko vozilo Philae ispalilo je svoje harpune te se spojilo s površinom kometa 67P. Sedam dugih sati čekalo se na signal potvrde koji je putovao - za nas ograničene svijetom na kojem živimo - nezamislivim daljinama. No, danas popodne je stigao, znak da se vozilo uspješno prizemljilo na površinu kometa pojavio se na ekranima sjedišta ESA misije u njemačkom gradu Darmstadt.
Rosetta: 10 godina putovanja
Oduševljenje je eruptiralo u onom prepoznatljivom zanosu probijanja još jedne barijere znanstvene spoznaje i uspjeha. Svi oduševljeni ovim uspjehom - a oduševljeni bi zaista trebali biti svi - složiti će se da su trenuci poput današnjeg suviše rijetki.
VIDEO: proslava u centru ESA-e povodom uspješnog spuštanja na površinu kometa 67P, 12.11.2014.
Težak je i neugodan osjećaj spoznaje te rijetkosti - pogled prema beskrajnom nebu neminovno nas navodi da se pitamo: "Zašto nismo malo više tamo, a malo manje ovdje?". Jer "tamo" smo u stanju činiti zapanjujuće stvari, poticati ljudsku maštu dajući joj osjećaj grandioznosti i nepokolebljivosti naše evolucije.
Što se pak čini "ovdje"? Rosetta, koja je prošla preko 6 milijardi kilometara da bi sustigla svoj komet o kojem želi znati više, koštala nas je oko 1,3 milijarde USD. Usporedbe radi, američki rat protiv ISIL-a na teritoriju Sirije i Iraka koštati će godišnje, prema novim procjenama američkih organizacija, oko 22 milijarde USD. Zbrojimo pritom i sav onaj novac ubačen u Siriju kako bi se financirali islamistički militanti, što je u konačnici i stvorilo teroristički ISIL, koliko je to kometa prema kojima smo se već mogli uputiti? Koliko tih grandioznih odgovora, onih najintimnijih za nas kao bića Sunčevog sustava, završava u prahu i pepelu suludih ovozemaljskih zločinačkih vojnih potrošnji?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
