Grčka Koalicija Radikalne Ljevice, poznatija kao SYRIZA, ima velike šanse osvojiti parlamentarne izbore koji će se u Grčkoj održati 17. lipnja, što bi im dalo priliku da formiraju ljevičarsku vlast koja može odbaciti drastične mjere štednje nametnute Grčkoj kao uvjet za dobivanje EU kredita kojeg je zatražila grčka financijska elita.
SYRIZA je od male političke alijanse došla do drugog mjesta na izborima koji su održani 6. svibnja ove godine, ispred stranke lijevog centra, PASOK-a, koja je bila na vlasti u Grčkoj velik dio prošla 4 desetljeća, i ravno uz vodeću stranku Nova Demokracija. Pošto nijedna od 3 stranke s najviše glasova nisu uspjele formirati vlast, izbori će biti ponovljeni 17-og ovog mjeseca. SYRIZA ima velike šanse postati prva stranka u zemlji.
Stoga je ovo idealno vrijeme da pogledamo kako je došlo do stvaranja SYRIZA-e koja je nastala kao alijansa više manjih ljevičarskih organizacija i individualaca.
Službeni logo SYRIZA-e, tekst: SYRIZA, Koalicija Radikalne Ljevice
SYRIZA je politički projekt grčkih ljevičarskih stranaka i organizacija, u njenoj strukturi se nalaze i reformističke i revolucionarne snage. Ovo su ujedno dva glavna čimbenika koja su dovela do evolucije koalicije i njene današnje snage.
Prva stavka je da sve stranke koje čine SYRIZA-u imaju pravu nezavisno javno nastupati i iznositi svoje ideje i politike. Tako da je unutarnja debata između različitih snaga često žestoka i otvorena. No, upravo to je osiguralo SYRIZA-i evoluciju, činjenica da koalicija nije dominirana isključivo jednom snagom.
Druga važna stavka je ta da je SYRIZA svojim otvorenim karakterom uspjela oko sebe okupiti aktiviste koji nisu direktno vezani uz strukturu organizacije.
Pozadina osnutka SYRIZA-e
SYRIZA je formirana 2004. Početkom 2000-ih, reformistička stranka Synaspismos (skraćeno: SYN, puni naziv: Koalicija ljevičarskih pokreta i Ekologije), bila je u izbornom padu, nisu više bili u stanju dobiti dovoljno glasova za ulazak u Parlament. Razlog tome je bila njihova politika lijevog centra zbog čega je stranka izgledala kao satelit PASOK-a. Govorimo o blagoj, "umjerenoj" ljevici koja nema previše ideala, zapravo, primarni ideal joj je bio dokopati se udobnih fotelja u grčkom i EURO Parlamentu. Ankete su pokazivale kako će ih najvjerojatnije izgubiti i tada im je postalo jasno što im treba.
Logo stranke Synaspismos - najveće članice koalicije SYRIZAOrganizaciji je hitno trebalo skretanje u lijevo, SYN je to postigla snažnim anti-globalističkim stavom i anti-ratnim pokretom 2003. protiveći se invaziji Iraka.
Da li su ti stavovi bili iskreni ili samo predizborni spin za osiguravanje ljevičarskih glasača, ne možemo prejudicirati, ali ovo je zapravo i početak stvaranja SYRIZA-e,
Naime, čestim zajedničkim djelovanjem u sličnim okruženjima kao i anti-kapitalistička DEA (puni naziv: Internacionalna Radnička Ljevica), dovelo je do formiranja zajedničkih aktivnosti i formiranja Grčkog Socijalnog Foruma. Ovo je bitan detalj jer označava prestanak sektaštva koje je dugi niz godina bilo specifično za fragmentiranu grčku ljevicu. SYN i DEA, unatoč činjenici da dolaze iz poprilično različitih pozadina, sada pronalaze zajednički jezik - zajedno se protive globalizmu i pokretanju novog vala imperijalizma na Bliskom istoku. S time da DEA vjerojatno zaista i misli tako, dok SYN vide antiimperijalizam kao zgodan način povratka u Parlament.
Logo druge najutjecajnije članice SYRIZA-a, DEA (Internacionalna Radnička Ljevica)
Uskoro članovi obje stranke uviđaju da postoje mnoge zajedničke točke putem kojih mogu djelovati i tako nastaje SYRIZA, kao spajanje SYN-a i DEA-e.
Da li su ove opcije zaista komplementarne ili se radi isključivo o nužnosti zajedničkog političkog djelovanja? Ponešto istine ima u obje konstatacije. Zajedno su u stanju okupiti oko sebe široki spektar ljevičarskog biračkog tijela koje je samo po sebi podijeljeno. Synaspismos (SYN) su po ideologiji reformisti, dok su DEA revolcuionarnog političkog uvjerenja. No, obje opcije vide djelovanje kroz demokratski proces kao najbolju priliku za implementaciju svojih stavova.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
