X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Religija

Sakralna politika iz perspektive komparativne eshatologije

AUTOR: Challenger__ | VRIJEME OBJAVE: srijeda, 20. ožujka 2024. u 07:18
20.03. u 07:18

Ovo je tema koju sam postavio prije pet godina, pod istim nickom, na svom "matičnom" forumu, na kome sam trajno banovan početkom SVO. Kako su dogđaji koji su u međuvremenu uslijedili potvrdili značaj njenog sadržaja, uvjeren sam da će biti interesantna pretplatnicima Advance.hr. Prenosim je u cijelosti sa neznatnim i nebitnim (uglavnom pravopisnim) izmjenama:

_____

- Odavno imam želju da pokrenem ovu temu, ali istovremeno imam manjak potrebnog entuzijazma da se detaljno obradi ova izuzetno kompleksna tematika, zato ću stvari opisati u najkraćim crtama. Povod su, naravno, aktuelna dešavanja oko Jerusalima koja se uklapaju u eshatološke perspektive sve tri velike monoteističke religije.

Teološka perspektiva u najkraćim crtama:

Judaizam:

- Ukratko, u srcu judaizma je jedan jedini Bog, sa kojim je sklopljen Savez i jedan jedini, dugo očekivani Spasitelj, Mesija. Mesija je prema vjerovanju hrišćana došao, od muslimana je prepoznat i priznat kao Poslanik i Mesih (Mesija) , ali je ondašnji jevrejski mainstream odbacio Isusa. Iz njihove perspektive on nije bio u Pismu nagovješteni Spasitelj. Judaizam i danas iščekuje Mesiju, a njega, vjeruju, neće biti dok se ne obnovi Hram na Gori u Jerusalimu, ili će biti izgrađen po njegovom dolasku. Odavno postoje planovi za njegovu (vjeruju treću i konačnu) obnovu, a formiran je i Institut zadužen za njegovu izgradnju.

- Hrama, a samim tim i ("pravog", vjeruju) Mesije nema dok Jerusalim od jakih političkih faktora planete ne bude prepoznat kao glavni grad Izraela i u tom smislu je izuzetno značajna odluka aktuelne (tada Trumpove, m.o.) američke administracije da implementira odluku koju je Kongres donio još u vrijeme predsjednika Clintona.

en.wikipedia.org/wiki/Third_Temple
sr.wikipedia.org/wiki/Jerusalimski_...

- Koliko im je stalo do izgradnje Hrama i kakvu podršku imaju u SAD najbolje ilustruje primjer sa fotografije, u kojoj američki ambasador u Izraelu prima poklon-fotografiju Jerusalima na kojoj je fotošopom izmještena Kupola na stijeni (Qubbat al-Sakhrah) a dodat Hram na Gori:

Trump’s Ambassador to Israel is all smiles as he receives a huge fly-by photograph of Jerusalem, with the most beautiful building in the country and the 3rd-holiest site in Islam photoshopped out and replaced with a Jewish temple for mass animal sacrifice

twitter.com/davidsheen/status/99896...

UKRATKO: Jedan Bog, jedan Izabrani narod, jedan Mesija, Jedan Hram.

Hrišćanstvo:

- U najkraćem, Isus je prepoznat kao Mesija, (drugo) rušenje Hrama je nagovješteno i ono je učinjeo od strane Rimljana u drugoj polovini prvog stoljeća.

Ponovna izgradnja Hrama se vezuje za pojavu Antihrista koji treba da se obznani i proglasi vladarom svijeta iz "Svetinje nad Svetinjama". Dolazak Antihrista prethodi ponovnom dolasku Isusa i prema vjerovanju hrišćana nema drugog Isusovog dolaska do prethodne pojave njegovog lažnog i zlog imitatora (antihristos, grč. - umjesto Hrista). Naravno, ovo je perspektiva hrišćanskog mainstreama (katolici, pravoslavni, djelimično luterani).

UKRATKO: Pojava i ustoličenje antiteze Mesije se prvenstveno vezuje za Jerusalim i Hram na Gori, a taj događaj je jedan od temeljnih i najdramatičnijih eshatoloških događaja iz perspektive hrišćanske eshatologije.

Islam:

- Na Gori se nalazi Kupola na stijeni (Qubbat al-Sakhrah), na mjestu dvorišta zamišljenog Hrama, a sama ta činjenica jeste najveća prepreka za njegovu izgradnju. Tu dolazi do osnovne fizičke kolizije dvije svjetske religije.

- Druga kolizija je teološke prirode a tiče se odnosa prema Isusu (ar. Isa a. s.) koga, za razliku od judaizma, islam priznaje i prepoznaje kao Poslanika i Mesiha (Mesiju), kao što islam nagovještava pojavu njegovog zlog i lažnog imitatora, Dedžala (Al-Masih ad-Dajjal) koji će, prema predaji, biti Jevrej.

UKRATKO: Kupola na stijeni je fizička prepreka izgradnji Hrama koja se ne može prevazići bez velikih političkih potresa, a islam, takođe, očekuje pojavu lažnog Mesije, Dedžala.

Rezime tri perspektive: Jedni iščekuju Mesiju za koga vezuju i Hram, drugi očekuju pojavu njegove zle imitacije, koja prethodi eshatološkom okončanju historijske drame.

Još nekoliko napomena o Hramu:

- Prema biblijskoj interpretaciji historije, prvi Hram na gori je želio da izgradi David, ali njegovu želju je ostvario njegov sin, kralj Solomon, u desetom vijeku (957. g) prije naše ere. Gradnja je trajala sedam godina a na njemu je radilo 120.000 ljudi. Biblija ovo zdanje opisuje kao veliki poduhvat a njegov izgled je opisan u djelu "Prva knjiga o kraljevima". Prvi Hram je srušen 587. godine od strane Babilonaca/Vavilonaca, kada je Jerusalim pao u njihove ruke, a Jevreji odevdeni u ropstvo.

- Nakon pada Babilona/Vavilona, perzijski kralj Kir Veliki 515. g. p.n.e. daje dozvolu za ponovnu, drugu izgranju Hrama, a Herod/Irod Veliki ga je dogradio 20. g. p.n.e. Drugi Hram su srušili Rimljani 70 g. n.e. nakon ustanka Jevreja protiv rimske vlasti.

- Od pada Jerusalima i rušenja Hrama do danas je ostao samo jedan potporni zid platoa na kome se nalazio Hram, u svijetu poznat kao "Zid plača". Povratak u Jerusalim - od Rimljana širom svijeta raseljenih Jevreja - postaje jedna od najznamenitijih čežnji ikad, a parola "dogodine u Jerusalimu" dvomilenijumski moto. Jevrejska eshatologija, kako sam već pisao, nagovještava izgradnju Trećeg Hrama, istovremeno sa dolaskom "pravog" Mesije.

Jerusalem Embassy Act

- Godine 1995, američki Kongres usvaja "The Jerusalem Embassy Act of 1995". Njim se Jerusalim prepoznaje kao nedjeljiv i glavni grad države Izrael. Za ovu odluku je glasalo 93 senatora (pet bilo protiv, dvoje odsutno) i 374 zastupnika u Predstavničkom domu (protiv 37). Ovaj čin je bio pravni osnov za izmještanje ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.

en.wikipedia.org/wiki/Jerusalem_Emb...
govinfo.gov/content/pkg/PLAW-104pub...

Ne mogu se otrgnuti impresiji da nije sve u novcu, da smo svjedoci dešavanja koja su dubinski povezana i motivisana navedenim eshatološkim iščekivanjima i interpretacijama. Hoću reći da - ma koliko poricali zvaničnici - ova dešavanja ukazuju na jednu skrivenu, nematerijalnu dimenziju aktuelnih političkih dešavanja.

Anketno pitanje
Da li će u narednih desetak godina biti izgrađen Treći Hram?
Da
Ne
Hoće, ali u dalekoj perspektivi
* anketa je anonimna / korisnik može glasati samo jednom *
+3
Vrijeme objave: 20. ožujka 2024. u 10:46
#1

Koliko sam uspio popratiti, Izraelska drzava velica samo vojskovodje, nacelnike i velikase u svojim redovima. Mojsije i ostali proroci i religijske figure u Izraelu jedva da imaju ulice nazvane po njima, tako da Izraelci se bas i ne drze previse zidovske tradicije niti vjere, oni su je preobrazili u neki moderni njima jako koristan oblik gdje se slika modernog zidova percipira gotovo kao Univerzalni vojnik IDF-a, opremljen najmodernijim i najnaprednijim naoruzanjem, modernim borilackim vjestinama i uz znanje koristenja najmodernijih gadgeta i start-upova. Vjerujem da na ostalim mjestima planete (dakle daleko od Jeruzalema) brojni zidovi zive i caste svoju vjeru i tradiciju i ne mare previse za ekspanzionisticke tlapnje izraelske vlade niti izraelsko manipuliranje zidovskim obicajima i dogmama. Kako se Zapadni svijet kroz povijest pokazao kao idealan za prenosenje zabluda na ostatak svijeta, tesko je ocekivati da bi ocekivani Dajjal mogao doci iz nekog drugog ideoloskog bazena i biti opceprihvacen.

+4
Vrijeme objave: 22. ožujka 2024. u 13:17
#2

A kako bi bilo da mi bijeli Evropljani, i još neki oko nas, obnovimo naše stare indoeuropske vjere? Nismo nikada ni trebali odustati od njih. Ili da izmislimo neke nove vjere? Jer, sve je to ljudska izmišljotina, kao i sve druge ideologije, filozofije, partije, crkve, društva za igranje domino kocki, itd.

+1
Izvor pozadinske fotografije: Pixabay / Pexels
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.
Lightbox Image