Na današnji dan, 11. kolovoza 1804. stvoreno je jedno od najmoćnijih europskih carstava, Austrijsko Carstvo. Bilo je treće po broju stanovnika, iza Ruskog i Britanskog Carstva. No, za onog tko ga je proglasio nije to bio naročito sretan dan. Naime, Austrijsko Carstvo proglasio je čovjek koji već jest bio car - Habsburgovac Franjo II., (posljednji) car Svetog Rimskog Carstva (na čijim teritorijima je postojala Habsburška Monarhija). Što se dogodilo s njegovim prethodnim (Svetim Rimskim) carstvom da je došao u situaciju da mora proglašavati novo? Napoleon se dogodio.
Bilo je već očito da će Napoleonovo novo Francusko Carstvo na bojišnici eliminirati Sveto Rimsko carstvo (koje postoji još od davne 962. godine) pa se Franjo II malo "požurio" sa svojim "planom B".
Dobro je predvidio - Bitka kod Austerlitza bila je zadnji udarac Svetom Rimskom carstvu i velika Napoleonova pobjeda. Franjo II je tad promijenio ime u Franjo I (kao "prvi" car novog Austrijskog Carstva). Dakako, kako bi se i očekivalo, ugasiti jedno carstvo nakon gotovo tisuću godina postojanja i proglasiti drugo nije baš nešto što se može napraviti u jedno popodne čak ni uz najučinkovitiju birokraciju. Tako je pak Franjo postao poznat po imenu "Doppelkaiser" (dvostruki car) jer je u periodu između 1804. i 1806. bio de-jure car dva carstva: umirućeg Svetog Rimskog i novog Austrijskog! Naravno, nemojmo pritom zaboraviti da je u isto vrijeme "usput" također bio i "kralj Mađarske, Hrvatske i Bohemije".
Marija Lujza, vojvotkinja od ParmePoražen od Napoleona, prisiljen na vođenje novog, istočnijeg, carstva, ovo nije bio kraj neugodnih poniženja za Franju. Naime, da bi osigurao mir s Napoleonom (i time zadržao barem jedno carstvo!) morao je pristati na to da mu pošalje svoje kćer za udaju. Lijepa Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, tako je poslana da bude Napoleonova supruga i osigura mir između Francuskog i Austrijskog Carstva. Pristala je na to - jer drugog izbora u datom trenutku nije ni bilo - iako joj to nikako nije lako palo, naime, od malih nogu odgajana je da prezire Francuze! No, Napoleon ju je obožavao svejedno, kao i činjenicu da je preko nje znatno povećao svoj utjecaj u Europi.
Idila za Napoleona nije dugo trajala jer već nekoliko godina kasnije dolaze Bitka kod Waterlooa kada će ga udružena vojska (britanska, ruska, pruska, nizozemska...) poraziti.
I Habsburgovci u Beču mogu zaboraviti na duga stoljeća vladavine - već krajem 1867. morat će mijenjati ime carstva u Austro-Ugarsko carstvo (ako ga misle održati na okupu), a i tome uskoro dolazi kraj... jedan atentat u Sarajevu 1914. i par godina kasnije više nema ničeg, samo uspomena, stranice povijesti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
