30 godina od "Palestinskog Versaillesa": Nema države, nema mira - što je ostalo? Abbasov autoritarni režim kojeg će jednog dana odnijeti gnjev
Prošlo je 30 godina od Sporazuma iz Osla, ovaj dogovor postignut je kroz tajne pregovore uz posredništvo Norveške, a potpisan je 13. rujna 1993. u Washingtonu, ispred Bijele kuće. Ključni je sporazum kojim se definiraju odnosi između Izraela i PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije). U ovo vrijeme prije 30 godina na travnjaku Bijele kuće rukovali su se palestinski lider Yasser Arafat i izraelski premijer Yitzhak Rabin u prisustvu američkog predsjednika Billa Clintona. Povijest je stvorena, ili je tako barem izgledalo. Naknadni sporazum, pod nazivom Oslo II, potpisan je u Egiptu 1995.
Time je započeo mirovni proces nakon više desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba, a rezolucije UN Vijeća sigurnosti (242 i 338) trebale su osigurati "pravo palestinskog naroda na samoopredjeljenje". Drugim riječima, trebao je ovo biti mirovni proces u kojem će palestinski narod napokon dobiti ono što im je nakon Drugog svjetskog rata oduzeto - palestinsku državu.
Yitzhak Rabin, Bill Clinton i Yasser Arafat, 13.9.1993. ispred Bijele kuće
No, kako i znamo, tri desetljeća su prošla, a od palestinske države nema ništa niti će, kako stvari stoje, biti. Jedino što je zapravo proizašlo iz ovog mirovnog procesa je stvaranje Palestinskog nacionalnog autoriteta (PA), odnosno međunarodno priznate palestinske vlasti koja je zapravo autoritarni režim koji nije održao izbore već 18 godina.
Nedugo nakon što je preminuo Yasser Arafat 2004. (postoje i teorije da je zapravo bio otrovan) na vlast dolazi idući još uvijek aktualni predsjednik PA-a, Mahmoud Abbas.
Iako je često rado viđen gost među zapadnim političarima, a i izraelska vlast ga prizna kao palestinskog lidera, PA je zapravo autoritarna vlast, a Abbas (86) već niz godina vlada dekretom.
Američki državni tajnik Antony Blinken i Mahmoud Abbas
Zašto nema izbora? Zaključili su očito da to nije dobro po njih i njihovu kontrolu jer zadnji put kad su dozvolili izbore, 2006., izgubili su na prostoru Pojasa Gaze gdje je, zapravo legitimno i demokratskim putem, pobijedio Hamas. Nedugo zatim izbija rat između Hamasa i Izraela koji Hamas proglašava terorističkom organizacijom. U konačnici je sukob okončan izraelskim vojnim povlačenjem s prostora Pojasa Gaze, ali je Izrael pritom uveo skoro pa totalnu blokadu ovog dugačkog i uskog teritorija kojeg su neki nazvali, s pravom, najvećim zatvorom na otvorenom.
I što je PA uspio u 30 godina i kako to da je uopće još na vlasti? Sve je zapravo vrlo jasno, iako neki ne žele govoriti o tome. PA je kao politička vlast formirana od strane izraelskih i zapadnih interesa te ista, ako i zastupa palestinske interese, to radi minimalno dok primarno održava status quo koji je po palestinski narod jako loš. Ne samo da je loš već se i pogoršava, što znači da PA nije u stanju sačuvati čak ni status quo.
Izraelski doseljenici stižu, malo po malo zauzimaju palestinski teritorij čineći tako bilo kakvo mirno proglašenje države skoro pa nemogućim. Sve to se odvija uz potporu izraelskih snaga sigurnosti, a PA se bavi samo pisanjem pritužbi koja nemaju nikakvu težinu.
Je li uvijek bilo tako? U neku ruku i jest. Velik broj Palestinaca i skoro sve palestinske oružane skupine oštro su se protivili Oslo sporazumima još od samog početka, a neki su sporazum nazvali "Palestinski Versailles".
Danas? Ankete govore kako 73% Palestinaca smatra da bi barem Abbas trebao sići s čelnog mjesta PA-a zbog očite činjenice da nije u stanju zaštititi vlastiti narod.
Ali nije samo riječ o njemu. Nakon 30 godina mnogi Palestinci se pitaju je li možda došlo vrijeme za ukidanje glavnog proizvoda Oslo sporazuma - same PA? Pogledajmo što neki od njih imaju za reći u razgovoru za medije po tom pitanju.
"Postoji vrlo veliki upitnik o održivosti palestinskih vlasti", rekao je Ammar Dwaik, direktor Nezavisne komisije za ljudska prava, službeni palestinski pravobranitelj.
Ehab Bseiso"Koja je svrha PA?" upitao je Ehab Bseiso, bivši ministar kulture kojeg je Abbas otpustio 2021. nakon što je javno kritizirao ubojstvo kritičara PA od strane palestinskih snaga sigurnosti. "Koja je svrha imati PA ako još uvijek imamo širenje naselja, upade, ubojstva, pucnjave? Ne postoji ništa što PA može ponuditi. Zarobljen je u jednoj funkciji: održavanju reda, osuđivanju izraelskih kršenja, obraćanju međunarodnoj zajednici. To ne odražava ljutnju i frustraciju na terenu", rekao je Bseiso. "Cijela palestinska politička budućnost povezana je s pitanjem 'Što će se dogoditi nakon što Abbas ode?' To je samo po sebi promašaj, jer da imamo institucije, ovo pitanje se ne bi postavljalo. U zdravom političkom sustavu jedan predsjednik ode, a drugi dođe. Ali mi nemamo institucije, nema parlamenta, nema izbora zadnjih 18 godina", istaknuo je.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.