Rusija i Njemačka dvije su najveće i najvažnije europske nacije. Njihovi odnosi tijekom povijesti varirali su od srdačnijih i unosnih prijateljstava i saveza sve do gorkih okršaja i smrtonosnih ratova. Bili pozitivni ili negativni, rusko-njemački odnosi uvelike su definirali političke odnose u Europi ali i u svijetu. Zbog brojnosti dvaju naroda, obilatih prirodnih resursa i velikih površina zemljišta, bilateralni odnosi Nijemaca i Rusa mogu usmjeriti globalne tokove prema mirnodopskom prosperitetu ili sankcijama i oružanim sukobima. 2018. se izgleda stvari ponovo mijenjaju i to na bolje.
Susret dvoje državnika, Angele Merkel i Vladimira Putina, u dvorcu njemačke vlade Schloss Meseberg kraj Berlina 18. kolovoza, bio je specifičan sastanak koji na neki način predstavlja zaokret, reset i početak nanovo osvježenih njemačko-ruskih odnosa. Izgleda kako napetosti i neslaganja sve više popuštaju pred zajedničkim sigurnosnim i trgovinskim interesima koji danas kao nikada ranije zbližavaju Berlin i Moskvu.
Putin je stigao u posjet Njemačkoj nakon njegova osobitog boravka u Austriji gdje je bio gost na vjenčanju austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissl. Njegov posjet Njemačkoj odigrao se upravo u trenucima kada antiruska politika Europske unije i NATO saveza u mnogim članicama obje alijanse doživljava agoniju i propast. Politički vođe i vladajuće elite u Mađarskoj, Austriji, Italiji već su otvoreno odbacili američku politiku konfrontiranja s Rusijom i krenuli su, neki ranije, a neki kasnije, ka pomirbi i unapređenju odnosa s Ruskom Federacijom. Nakon ruske aneksije Krima 2014. uslijedile su sankcije Zapada Rusiji koje je većina europskih država pozdravila barem djelomično.
Međutim, kako je vrijeme prolazilo sankcije su postale sve manje logične iako su se s vremenom pooštravale. Dolazak Donalda Trumpa na čelo Amerike i njegova agresivna politika "America first" prema ostatku svijeta uključujući EU, ali i samu Rusiju (usprkos svim navodnim poveznicama Trumpa i Rusa), mnoge Europljane je potaknula da vide pravu bit sankcija: pokušaj očuvanja američke globalne hegemonije. I da se Ukrajina i Krim dogodili nisu već bi se smislio razlog da se Rusima uvedu mjere i ograničenja koja bi ih nastojala pretvoriti u trećerazrednu silu.
Prema istraživanju BBC-a iz 2014. 21% Nijemaca gleda na utjecaj Rusije pozitivno dok 67% gleda negativno. Rusi imaju daleko povoljniji pogled na Njemačku jer 57% Rusa na Njemačku gleda pozitivno, a samo 12% negativno. Ali ne treba zaboraviti da je to istraživanje napravljeno kad su odnosi Zapada i Istoka bili na najnižim granama i sada je situacija daleko bolja.
Pošto se val antiruske retorike i u EU i u samoj Njemačkoj ispuhao (čvrsto antiruski su ostali samo Balti i Britanci), njemačka kancelarka i nema realnog izbora osim da napravi zaokret i krene putevima pomirbe i obnove saveza s Moskvom. Prije nekoliko dana je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass izjavio kako usprkos pojedinim državama članicama, EU treba dugoročno dobre i povjerljive odnose s Rusijom. "S točke gledišta političke perspektive i povijesnog iskustva, neki su više za dijalog, a drugi zagovaraju odmak od Rusije. Ali mislim da je važno da razvijemo kulturu zajedničkih koncentriranih akcija u terminima istočne politike. Zato što Europska unija treba njegove dobre susjedske i povjerljive odnose s Rusijom na dugi rok, što je u interesima naše vlastite sigurnosti", izjavio je Mass.
Mnogo vremena pod utjecajem SAD-a Merkel je bila najglasnija u osudi ruskih globalnih intervencija, ali to se mijenja zahvaljujući vanjskom i unutarnjem pritisku (njemački industrijalci i trgovci žele slobodnu trgovinu s Rusijom). Njemačka javnost ne favorizira pretjerano Putina, ali smatra kako je on pouzdaniji partner nego Trump. Sastanak Merkel-Putin u kolovozu bio je pragmatičnog karaktera, a i jedne i druge je povezala ucjenjivačka i sokolovska Trumpova politika. Oboje vođa žele sačuvati sporazum o iranskom nuklearnom programu, žele okončati rat u Siriji i zaustaviti migrantske tokove prema Europi i Njemačkoj. I veteranski njemački diplomat Wolfgang Ischinger je nedavno kazao da što dulje Trump ostane u Ovalnom uredu to će Njemačka biti brže gurnuta u ruski i kineski zagrljaj. Trump stalno napada Nijemce zbog pozitivne trgovinske bilance sa SAD-om i ne trošenju na vojsku 2% BDP-a kako je propisano NATO pravilnikom.
Sirija je država koja spaja i Njemačku i Rusiju. Sirija je postala područje koje je povezalo interese Rusa i Nijemaca. Rusi su intervenirali u Siriji kako bi suzbili radikalni islamski fundamentalizam koji je izravna prijetnja opstanku multietničke ruske države i kako bi spriječili da SAD stavi Siriju i svoju ekskluzivnu zonu interesa. To im za sada itekako i uspijeva. Tokovi migranata iz Sirije i drugih država Afrike i Azije doveli su do socijalnog šoka i migrantske krize u Njemačkoj jer je ušlo više od milijun useljenika. Usprkos pozitivnom i negativnom stavu, konsolidiralo se mišljenje da priljev novih izbjeglica treba zaustaviti jer dolazi do velikih društvenih izazova. Rusima je stalo da se rat u Siriji što prije završi kako bi se na dugi rok ozakonila njihova nazočnost, dok Nijemci žele spriječiti nove migrantske valove. Njemačka može financijski i na svaki drugi način pomoći obnovi Sirije kao i uostalom i Rusija.
Važna točka preokreta je to što je Merkel javno podržala plinovod Nord Stream 2 koji treba ići iz Vyborga u Rusiji preko Baltičkog mora do Greifswalda u sjevernoj Njemačkoj. Taj plinovod dug oko 1200 km kad bude dovršen, a planira se krajem 2019., isporučivat će ruski plin europskim potrošačima u režiji Gazproma. Nijemci zadovoljavaju oko 40% svojih potreba za naftom i plinom iz ruskih izvora (to je najviše od svih država EU), a kad se navedeni plinovod dovrši Njemačka će postati svojevrsno čvorište za izvoz ruskih energenata u Europu ako se nastavi izbjegavati ukrajinska ruta (iako se to može promijeniti i plin može teći i Ukrajinom, istaknuo je Putin na sastanku). No, u preostalim tjednima i mjesecima ove godine ne treba očekivati nagle poboljšavajuće promjene u njemačko-ruskim odnosima. Premda treba naglasiti da se rusko-njemačka trgovinska razmjena povećala oko 25% 2017. na 55 milijardi USD. Prije sankcija 2014. trgovinska razmjena je iznosila čak 80 milijardi $, a više od šest tisuća njemačkih tvrtki je djelovalo u Rusiji.
Merkel je prirodno skeptična prema Putinu koji je radio kao agent KGB-a dok je ona odrastala u Istočnoj Njemačkoj. Status Donbasa i pitanje Ukrajine svakako jako otežavaju rusko-njemačke odnose koji zbog tog problema ne mogu napredovati onako kako bi inače se odvijali. Obostrano povjerenje je narušeno, ali sve više se obnavlja jer su dvije nacije jednostavno upućene jedna na drugu i prirodno prisiljene surađivati. Kad se promatra odnos njemačka kancelarke i ruskog predsjednika upečatljivo je da je politička karijera Merkel pri kraju dok Putin još godinama nigdje ne ide.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
