Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je još jednu maratonsku završnu godišnju konferenciju za novinare koja je ovog puta potrajala više od četiri sata. Kako to obično i biva u sklopu iste Putin se bavi brojnim ruskim temama, no već treću godinu u nizu jedna tema dominira nad svim ostalima, rat u Ukrajini, naravno. Po tom pitanju iznio je brojne detalje koji zahtijevaju posebnu pažnju, naročito što se tiče mogućeg okončanja rata. Sve ovo dakako dolazi svega mjesec dana prije nego što će Donald Trump preuzeti vlast u SAD-u, a njegova najava da će mu prvi prioritet biti zaustavljanje rata drži cijeli svijet u neizvjesnosti.
Može li Trump postići takav kolosalni cilj već na samom početku mandata? Može li natjerati Kijev na pregovore? Može li Moskvu? I pod kojim uvjetima? Pogledajmo što o tome ima Putin za reći.
Putin je za vrijeme današnje konferencije poručio kako je spreman na kompromis u mogućim pregovorima s novoizabranim predsjednikom SAD-a o okončanju rata u Ukrajini te da "nema uvjeta" za započinjanje pregovora s ukrajinskim vlastima.
Odgovarajući na pitanja rekao je novinaru jedne američke televizije da je spreman sastati se s Trumpom, s kojim, kako tvrdi, nije razgovarao već godinama. Na pitanje što bi mogao ponuditi Trumpu, Putin je odbacio tvrdnje da je Rusija u slaboj poziciji, naglasivši da je Rusija znatno ojačala otkako je 2022. naredio ulazak trupa u Ukrajinu.
"Uvijek smo govorili da smo spremni na pregovore i kompromise", rekao je Putin, dodajući kako ruske snage, koje napreduju duž cijele bojišnice, ostvaruju ključne ciljeve u Ukrajini. "Smatram da će uskoro ponestati onih Ukrajinaca koji žele ratovati. Spremni smo, ali i druga strana mora biti spremna na pregovore i kompromise", rekao je.
Prema pojedinim izvorima od prošlog mjeseca Putin je bio otvoren za razgovore o prekidu vatre s Trumpom, ali je odbio veće teritorijalne ustupke i inzistirao da Kijev odustane od nastojanja za pridruživanje NATO-u.
Putin je danas naglasio kako Rusija nema uvjeta za početak pregovora s Ukrajinom te da je spremna pregovarati s bilo kim, uključujući i predsjednika Volodimira Zelenskog. Međutim, naveo je da bi svaki sporazum morao biti potpisan s legitimnim ukrajinskim vlastima, za koje Kremlj trenutno priznaje jedino ukrajinski parlament.
Zelenski, kojem je mandat trebao isteći ranije ove godine, ali je produžen zbog ratnog stanja, morao bi biti ponovno izabran kako bi Moskva njegov potpis smatrala legitimnim, rekao je Putin.
Putin je pritom odbacio ideju o privremenom primirju s Kijevom, inzistirajući na trajnom mirovnom sporazumu. Također je dodao da bi osnova za pregovore trebala biti preliminarni sporazum postignut na pregovorima u Istanbulu početkom rata, koji nikada nije implementiran.
Putin je naglasio da je rat transformirao rusku ekonomiju te da ona pokazuje znakove pregrijavanja, što uzrokuje zabrinjavajuću inflaciju. No, istaknuo je da je rast gospodarstva veći nego u mnogim drugim zemljama poput Velike Britanije.
Na pitanje bi li išta promijenio, Putin je poručio da je Rusija trebala poslati trupe u Ukrajinu ranije i bolje se pripremiti za sukob.
"S ovakvim znanjem, trebali smo se ranije početi pripremati za ovu akciju, uključujući specijalnu vojnu operaciju", rekao je. Naglasio je kako je odluka o pokretanju vojne kampanje donesena bez velike pripreme jer Rusija "više nije mogla tolerirati" ponašanje Ukrajine, pozivajući se na težnje Kijeva da nabavi nuklearno oružje i otvoreno odbijanje poštivanja sada već nepostojećih sporazuma iz Minska, koji su nastojali Donbasu dati poseban status unutar ukrajinske države.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
