Nakon katastrofalnog povlačenja iz Afganistana, Washingtonu hitno treba neki novi vojni fokus, nešto što bi zaustavilo priče da ovo nije povlačenje samo iz Afganistana već i s međunarodne pozornice moći. Američki saveznici su nervozni u svim dijelovima svijeta i vide upravo ovo drugo. Bidenova administracija stoga mora demonstrirati kako se kaos u Afganistanu dogodio "tek slučajno", na samom kraju, ali je cijela operacija imala neki drugi, viši cilj, a to je prebacivanje fokusa na daleko veću metu od talibana i raznih militantnih skupina koje operiraju tamo. Ta daleko veća meta je, dakako, Kina.
Za domaće političke potrebe Demokrati pokušavaju kaotični izlazak iz Afganistana svaliti na Trumpa koji je postigao dogovor s talibanima o povlačenju, no odluku je zapravo donio sam SAD, kao politički i vojni sustav bez obzira koji je od predsjednika na vlasti. Zato Biden ni nije imao namjeru odustati od "Trumpovog" povlačenja iz Afganistana jer kad je ta odluka donijeta ista je donijeta upravo s ciljem da bi se fokus prebacio na Kinu. Biden se stoga minimalno razlikuje od Trumpa, a bome i Trump od Obame. Podsjetimo, upravo je Barack Obama još prije desetak godina prvi utabao temelje ovog američkog geopolitičkog zaokreta prema regiji Azija-Pacifik.
No, ono što je Obama ipak uspijevao, a njegova dvojica nasljednika to čine sve teže, je održavanje saveznika i partnera na okupu. Dakako, pritom govorimo o velikim i značajnim saveznicima, onima s kojima se zajedno tvori cijeli koncept tzv. Zapadnog svijeta, a uključuje sve od vojske, politike, ekonomije pa do društvenih i kulturalnih vrednota. Manje zemlje tu nisu toliko bitne jer iste niti nemaju previše izbora osim se podrediti trenutačno najmoćnijoj opciji, ali su zato itekako bitne zemlje kao što su Britanija, Francuska i Njemačka.
Za vrijeme Trumpa su ti savezi počeli "štekati" na sve strane. Trump je imao poprilično loše odnose s britanskom premijerkom Theresom May, nešto bolje s njezinim nasljednikom Borisom Johnsonom. S Merkel se nikako nije slagao, a i s Macronom odnos nije bio idiličan iako je francuski predsjednik pokušavao, barem na početku, posve zanemariti posve nekonvencionalni "stil" Donalda Trumpa u ulozi američkog predsjednika.
Danas bi se moglo reći da je Britanija, po običaju, najlojalnija SAD-u, ali to je tek možda slika aktualne administracije. U stvarnosti, Britanija je Brexitom bačena u jednu krajnju nedoumicu i stavljanje gotovo svih karata na bliski savez sa SAD-om. U takvom odnosu morat će igrati inferiornu ulogu unatoč vlastitoj iluziji u "velikoj obnovi" (carstva?) dok su u slučaju ostanka u EU mogli biti jedna od vodećih sila, ali to je sad već prošlo svršeno vrijeme.
Emmanuel Macron, kad je shvatio da Trump ne pada na nikakav šarm i da misli ozbiljno kad kaže da će "Amerika biti na prvom mjestu", od posrednika postao je buntovnik pa je tako krajem 2019. rekao da je NATO savez postao "klinički mrtvac". To podizanje hladne fronte na Atlantniku trajalo je do promjene vlasti u Washingtonu. Francuska i Njemačka entuzijastično su pozdravile pobjedu Joea Bidena, a zapravo su pritom pozdravljale ideju "povratka na staro".
Ali ako se stvari poput napuštanja Afganistana i intenzivne preokupacije Kinom (i njenim okruženjem) događaju mimo toga tko je na vlasti onda je trebalo biti svima jasno da nema ni povratka na staro. Ovih dana Francuska to shvaća i ta spoznaja će je sad koštati oko 40 milijardi USD.
Dakako, govorimo o naglo objavljenom novom sporazumu na temelju kojeg će SAD, zajedno s Britanijom, graditi 8 nuklearnih podmornica. Odmah po objavi Australija je prekinula posao s Francuskom na kojem se radilo još od 2016. godine. Jasno, australska strana pravda se da su dobili puno bolju ponudu te kako je ipak riječ o nuklearnim, a ne klasičnim podmornicama. Nadalje, francuska ponuda nipošto nije bila idealna, niti dobra. Kao prvo, ukupan trošak je stalno rastao, a prve podmornice Francuska je planirala dostaviti tek 2034. To je za Australiju jako kasno jer aktualne podmornice s kojima raspolažu bit će u službi samo do 2030. godine.
Dobro, može se argumentirati i da je to "samo biznis", ali teško da će Pariz to tako prihvatiti... I ne prihvaća. Francuska je odlučila opozvati svoje ambasadore iz Washingtona i Canberre poručivši kako su im Amerikanci "zabili nož u leđa".
Danas, odmah je odrađen i telefonski razgovor između francuskog i indijskog ministra vanjskih poslova te dvojica poručuju kako će krenuti s razvijanjem vlastitog strateškog partnerstva za Indo-pacifičku regiju. "Radit ćemo i konkretnim akcijama braniti istinski multilateralni međunarodni poredak", poručio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
