Boljševici su 1918. jednostavno prestali vraćati vanjski dug Carske Rusije - hoće li, više od stoljeća kasnije, Rusija ponovno bankrotirati, ovog puta protiv svoje volje i financijskih mogućnosti?

Nakon Oktobarske revolucije, relativno brzo, već u veljači 1918., nove sovjetske vlasti poručile su kako jednostavno nemaju namjeru vraćati dugove "stare" Rusije, Carske Rusije. Za njih je to bila stvar prošlosti, kao i car Nikola II.

Financijski svijet bio je duboko šokiran te su nove sovjetske vlasti oštro prozvane. Kako i ne bi - velike sile, primjerice Britanija, a još više Francuska, izgubile su ogroman novac od svojih investicija u Rusiji. No, svoj vanjski dug Moskva je jednostavno prestala plaćati, a čini se da za osude nije previše marila. Ne čudi stoga da su zapadne sile, koliko god je bilo moguće, snažno podržale Bijelu armiju protiv Crvene. Građanski rat u Rusiji trajao je do 1923., ali revizija promjene više nije bila moguća - boljševici su dobili rat, a kreditori ostali bez svog novca.

Naravno, moramo se prisjetiti struktura koje su postojale prije no što je Lenjin došao na vlast. Sve je zapravo funkcioniralo "prepoznatljivo". Carska Rusija se u 19. stoljeću poprilično zaduživala na vanjskom tržištu kapitala nastojeći stimulirati rast svoje ekonomije, ali i transformaciju. Podsjetimo, Carska Rusija bila je još uvijek uvelike feudalna zemlja koja je imala ambiciju postati kapitalistička, odnosno proći kroz tranziciju kroz koju su već prošle druge sile. No, za takvo što trebale su im strane investicije - i dobili su ih.

Europska financijska tržišta trebala su Rusiju i Rusija je trebala njih. Ruske vlasti morale su osigurati financije za deficit u svom budžetu, ali to ih je sve poprilično koštalo. Pogledajmo brojke. 1913. godine strani investitori držali su ukupno 49.7% ruskog duga. Pritom su imali vlasništvo na gotovo 100% svih ruskih plinskih polja, 90% rudnika, 50% kemijske i 40% metalurške industrije. Ruski vanjski dug bio je najveći na svijetu u to vrijeme.

Kod koga su se zaduživali? Jedan od glavnih ruskih kreditora bila je Francuska. To vidimo i iz brojki - čak 80% ruskog vanjskog duga bio je u Francuskoj te još 14% u Britaniji.

Ovim zapadnim silama bilo je u interesu da se Rusija razvija jer su znali da će od toga i sami jako dobro zarađivati još dugi niz godina... ali onda se dogodio Prvi svjetski rat, a s njim i širenje nekih "radikalnih ideja", te je sve kulminiralo Oktobarskom revolucijom 1917. koja je na toliko načina "potresla svijet".

Prošlo je više od stoljeća od onda, a ruski pokušaj izbjegavanja kapitalističkog sustava došao je kraju početkom 90-ih godina kada se Sovjetski Savez urušio te su na njegovom teritoriju ostale nove države koje su odmah krenule s tranzicijom iz socijalizma u kapitalizam. Malo je reći da je Zapad bio presretan - napokon je opet došlo vrijeme kada će moći od Rusije profitirati.

I evo nas već u 2022. Sad, po prvi put još od 1918., više od stoljeća kasnije, ponovno se priča o tome da bi Rusija mogla bankrotirati, ali ne kao onda, nipošto ne kao onda. Iako bi neki možda rekli da bi to bio "pravi potez", nije za očekivati da će postojeća ruska vlast slijediti "boljševičku taktiku" i sustav međunarodnih financija proglasiti nevažećim (za takvo što bila bi potrebna nova revolucija u Rusiji). Ali svejedno im prijeti bankrot - ovog puta ne njihovom voljom/činom.

Podsjetimo, u ožujku ove godine, negdje mjesec dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, počelo se naveliko pričati o mogućem skorašnjem ruskom bankrotu - i puno više od toga. Bilo je rečeno da će Rusija kroz koji dan/tjedan doživjeti potpuni ekonomski slom, da će njena valuta postati bezvrijedna, da je "kraj" blizu. Danas se nalazimo u drugoj polovici mjeseca svibnja i ništa od navedenog se nije dogodilo. Imamo čak i suprotne stvarnosti od spomenutih prognoza - primjer je ruska valuta koja se snažno oporavila. Dobro, vrijednost ruske valute "pogurana" je izvanrednim odredbama centralne banke, ali nigdje ne piše da se to "ne smije". Poanta je da se crne prognoze po Rusiju ne ostvaruju, pa ni najavljivani bankrot nije stigao jer je Rusija posegnula u kofere svojih rezervi stranih valuta i ispoštovala svoje obaveze.

Vlast u Kremlju nema veze s onom iz 1918. koja je vjerovala da odbacivanjem vanjskog duga hrabro korača prema novoj velikoj tranziciji, i to u kratko vrijeme - Rusija je trebala prijeći iz feudalizma u kapitalizam i zatim u socijalizam u manje od stoljeća. I uspjela je, donekle. Danas je pitanje u što? Socijalizam? Recimo. Komunizam? Svakako ne. Državni kapitalizam? Vjerojatno. Kako god da bilo, sve je došlo svom kraju prije 30-ak godina i Rusija je odlučila nastaviti tamo gdje su je Boljševici "zaustavili".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.