Kojom od riječi bismo danas mogli opisati svijet i život koji živimo? To bi morala biti riječ dovoljno široka da obuhvati s kraja na kraj i jednako duboka da može dosegnuti u tamu. Ne bi to morala biti samo jedna riječ, mogao bi biti i pojam. Nešto čime se može precizno opisati sadašnje vrijeme i budući pravac. Nešto jednostavno. Riječ bi mogla biti neizvjesnost, a pojam ekonomska neizvjesnost. Mogao bi možda biti i neki drugi pojam, ali i ne mora. Prijepandemijska ekonomija koja nam je obilježila živote više ne postoji. U tijeku je krupna preraspodjela kapitala u svijetu. Ogroman događaj koji cijelo vrijeme izmiče punoj pažnji javnosti. Stalno ostaje u sjeni izvještavanja o koroni.
U biti ove stvari stoje tiskanje novca i nulte kamate. Ove dvije stvari su važne, jer usmjeravaju ekonomiju. Prva čini novac jeftinim, a druga stimulira poduzetnike i građane da se zadužuju. Da pozajmljuju novac u bankama i da vraćaju kredite po iznimno povoljnim kamatama. Banka Engleske, Europska centralna banka, a od nedavno i Banka Amerike izabrale su kriznu strategiju jeftinih kredita.
O prekomjernom tiskanju novca nema službenih podataka, ali svejedno ogroman novac iz državnih trezora odjednom je pušten u promet i bit će ga još. Sa svih strana milijarde pristižu u tisućama. Milijune više nitko ne spominje. To može stvoriti dojam da milijarda dolara nije više ono što je bila. Zar nismo prije neki dan čitali da je osnivač "Amazona" postao prvi čovjek u povijesti koji je zaradio 200 milijardi dolara?
Jeff Bezos ima 200.000.000.000 dolara vrijedne burzanske akcije. U zadnjih manje od godinu dana zaradio je 86 milijardi dolara, skoro dvije milijarde tjedno, ili oko 285 milijuna dolara na dan. Prije neki dan akcije "Amazona" skočile su za 1,2 posto, a on je zaradio 2,2 milijarde dolara sa svojih 11,1 posto dioničarskog udjela u kompaniji.
Burzanski indeksi na Wall Streetu bilježe povijesno visoke vrijednosti i nastavljaju rasti. Zlato je probilo granicu od 2.000 dolara za uncu (31,1 gram) prije nego što se cijena stabilizirala na oko 1.965 dolara. I ostalim plemenitim metalima porasla je cijena. Istodobno, vrijednost dolara nastavila je slabiti, čitavih 6,14 posto za posljednjih tri mjeseca. Dolarski indeks DXY kojim se uspoređuje njegova vrijednost u odnosu na "košaru valuta" pao je na 92,30 bodova.
Neki burzanski stručnjaci tvrde da je manje važno hoće li sutra kruh koštati 200 dolara od toga da se novac nastavi vrtjeti. Predsjedavajući američkih Federalnih rezervi, Jerome Powell predstavio je izmjenu strategije američke Centralne banke riječima "snažno ažuriranje" i najavio mogućnost porasta inflacije iznad projektiranih dva posto, ali samo za neko vrijeme.
Ranije se prakticiralo da FED povisi ključne kamatne stope ako se inflacija približi ciljanom maksimumu, a sada je Powell bio izričit da će kamate ostati takozvane nulte bez obzira na kretanje inflacije. U narednih pet godina, kako se moglo razumjeti, iako on nije spominjao jasne rokove. Za to vrijeme SAD bi trebale riješiti problem više od 14,5 milijuna službeno nezaposlenih.
Američki plan, kao i planovi drugih država i vlada imaju samo djelomične izglede na uspjeh. Sračunati na to da smanje stres među građanima u prvim tjednima pandemije i masovnih otpuštanja sa posla, postali su strategija.
Građani širom svijeta umirivani su isplatama državnih naknada, moratorijumom na otplatu kredita i obustavama deložacija. Države daju više od onoga što optimalno mogu, samo da bi umirile građane. Naše, regionalne banke odgodile su naplate rata kredita, ali obračunavale su kamate i za taj period.
Nezaposleni u Americi dobivali su od ožujka po 600 dolara tjedno sve do 31. srpnja, a onda je savezna pomoć presušila. Demokrati i republikanci nisu se mogli dogovoriti o novim mjerama, jer su u jeku predizborne svađe. Očekuje se da bi od rujna poduzetnici trebali nahrupiti u banku po kredite, a onda zapošljavati one spomenute milijune u svojim novim biznisima. Ovo se može doimati kao plan, no vidjet ćemo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
