Brzi put do velikog rata na Bliskom istoku kojeg sad priželjkuju i Hamas i Izrael: Krenuli su udari na američku vojnu prisutnost - jedan dron u Iračkom Kurdistanu mogao je slomiti delikatni ples između rata i mira, a bit će ih još

Zastrašujuće scene iz Gaze potpuno su u fokusu, no u isto vrijeme ovaj rat Izraela protiv Hamasa već se itekako osjeća regionalno, diljem Bliskog istoka. Dok izraelske snage izvode zračne napade na Pojas Gaze u isto vrijeme suočavaju se i sa sve češćim udarima na Izrael koji dolaze iz nekoliko pravaca. Zabilježeni su napadi dronovima i raketama iz Jemena, navodno i iz Sirije, a već tjednima traje razmjena vatre srednjeg intenziteta na izraelsko-libanonskoj granici. No, najveća eskalacija u ovom trenutku je ona o kojoj se najmanje priča, a tiče se napada na američku, ne izraelsku vojsku.

Naime, otkako je buknuo rat između Hamasa i Izraela 7. listopada krenuli su i napadi na brojne američke vojne baze na prostoru Iraka i Sirije. Podsjetimo, američka vojska je ovdje poprilično utaborena prije svega "zahvaljujući" borbi protiv ISIL-a prije kojih sad već skoro desetak godina. Na prostoru Iraka američki vojnici smješteni su u nekoliko vojnih baza, kako na teritoriju pod kontrolom iračkih vlasti u Bagdadu tako i na prostoru poluautonomne regije Irački Kurdistan.

Američka prisutnost u Iraku je vrlo kontroverzna, naročito imajući u vidu da je SAD izvršio invaziju na Irak 2003. godine. Od onda se zapravo nikad nisu povukli, iako je bilo tvrdnji da hoće. Je li američka aktualna prisutnost odobrena od strane vlasti u Bagdadu? Izgleda da ipak jest iako je bilo i zahtjeva za odlaskom američkih snaga (naročito nakon atentata na iranskog generala Qassema Soleimanija koji je ubijen na prostoru Iraka), ali je SAD te zahtjeve jednostavno ignorirao.

Vrlo je drugačija priča u susjednoj Siriji. Tamo američka vojska ima još i veću prisutnost i to na prostoru cijelog niza manjih i većih vojnih baza koje se nalaze na jugoistoku, istoku i sjeveroistoku Sirije. No, nijedan američki vojnik u Siriji nije tamo legitimno jer nemaju nikakvo odobrenje vlasti u Damasku. Jasno, nemaju nikakve namjere se povući iz Sirije gdje su u savezu s kurdskim snagama.

Udari Izraela na Gazu, kako bi se i očekivalo, izazivaju i eskaliraju bijes diljem Bliskog istoka, a znatan dio te ljutnje je usmjeren protiv SAD-a pošto je svima jasno do koje mjere Washington podržava Izrael. Štoviše, moglo bi se argumentirati da ovakav intenzivan napad na Gazu Izrael ni nije mogao pokrenuti bez "blagoslova" SAD-a, čemu svjedoči i američko dovođenje vojnih snaga u blizini Izraela (ratni brodovi, protuzračna obrana...). Da, točno je da su izjave Bidenove administracije donekle suzdržane - možemo samo zamisliti kakve bi bile da je kojim slučajem Donald Trump na vlasti. Svejedno, jasno je da SAD tolerira ovaj izraelski napad te gotovo "reda radi" spominje važnost čuvanja civila, iako je ubijeno već skoro 11 tisuća ljudi, mahom žena i djece.

I zbog toga je dio gnjeva prema Izraelu usmjeren prema SAD-u. Jasno, to nije ništa novo, čak i napad na SAD 11. rujna 2001. - ako ćemo se voditi službenom verzijom događaja - izveden je u neku ruku zbog američke podrške Izraelu.

U takvoj situaciji na meti udara nalazi se američka vojna prisutnost u regiji, naročito u Siriji i Iraku. Možemo samo spekulirati objavljuje li Pentagon baš sve napade na njihove baze ili spomene samo dio, ali čak i prema službenoj verziji broj tih napada se naglo povećao od 7. listopada. Većinom je riječ o napadima dronovima i raketama. Za sad se čini da žrtava nema, bar ne smrtnih ishoda, ali su deseci američkih vojnika ozlijeđeni - većinom, kako se navodi, riječ je o potresu mozga.

No, postavlja se pitanje, što da neka od tih raketa probije američku obranu i izazove znatne žrtve u redovima američkih vojnika? Takav događaj mogao bi potpuno promijeniti dinamiku trenutačne bliskoistočne krize jer bi u tom slučaju SAD od aktivnog promatrača koji Izraelu čuva leđa mogao postati vrlo aktivan sudionik u ratu i to jednom većem ratu koji bi se prostirao na više zemalja.

Nešto takvo možda se umalo i dogodilo prije dva tjedna... Naime, prema dvojici američkih dužnosnika koji su upoznati sa slučajem, a pod uvjetom anonimnosti detalje su ispričali u razgovoru za Reuters, navodi se kako je jedan dron lansiran na zračnu vojnu bazu Erbil 26. listopada. Riječ je o bazi uz glavni grad Iračkog Kurdistana. Dron se uspio probiti kroz američku zračnu obranu te se zabio na drugi kat vojarne u kojoj su se nalazile američke trupe. Incident se dogodio u 5 ujutro.

Dron se zabio u zgradu, ali naprava na njemu, koja je bila spojena na veću količinu eksploziva, nije detonirala - zakazala je. Da je dron detonirao moglo je doći do iznimno visokog broja žrtava u redovima američke vojske, a to bi bio incident koji u ovakvoj zapaljivoj situaciji zasigurno uvlači Ameriku puno dublje u ovaj sukob.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.