ChatGPT manija: Kako je umjetna inteligencija u desetak dana pokorila mase i što će biti sad?

Čuli ste za ChatGPT? Gotovo sigurno jeste, jer ovih dana je ovaj termin toliko prisutan da neki već govore kako upravo vlada prava "ChatGPT manija". No, čak i ako jeste čuli, danas ćemo otići dublje po ovoj temi - pojasnit ćemo što je to točno ChatGPT, kako zapravo funkcionira, koja nova pitanja glede naše kolektivne budućnosti otvara, koje će biti prve posljedice i je li ovo početak ere u kojoj će dominirati umjetna inteligencija?

ChatGPT (puni naziv: "Chat Generative Pre-trained Transformer") je u suštini "chatbot", odosno računalni program s kojim možete pričati ili samo "ćaskati". Chatbot koncept nipošto nije nov. S rudimentarnim chatbotovima susretali smo se još 90-ih godina. Sjećate se Clippya? Pomalo dosadne spajalice, odnosno asistenta koji vam je na "inteligentan" način pomagao napraviti što trebate u nekom of MS Office alata kao što je Word.

Clippy

Clippy vas je uredno pozdravio i pitao vas što trebate? Ako vam je trebala pomoć, recimo, oko pisanja pisma, Clippy je bio spreman pomoći pri određivanju margina, fonta, dimenzija... Ali ako ste pak pitali Clippya da vam kaže kolika je današnja temperatura u Zagrebu, koliko godina ima Donald Trump ili koji je pak smisao života, ovaj mali digitalni asistent ostao bi poprilično zbunjen - odnosno nama bi izgledao tako, on sam jednostavno ne bi imao što za reći jer nije programiran za takve složene operacije i za tako kompleksna pitanja.

Nekima simpatičan, nekima naporan, Clippya mnogi pamte, ali koncept "razgovora" s računalom još je i puno stariji. Rani chatbotovi razvijeni su još 60-ih godina, primjerice ELIZA (1966).

Koliko je napredna bila "ELIZA"? U usporedbi s našim smušenim Clippyem, poprilično. Evo razgovora između ELIZA-e i djevojke koja se žali na svog dečka:

Nije loše za računalni program iz druge polovice 60-ih, zar ne? ELIZA je razvijena u sklopu poznatog MIT sveučilišta, a njen kreator bio je Joseph Weizenbaum - čovjek kojeg se smatra ocem moderne umjetne inteligencije. Rođen je 1923. u Berlinu, u židovskoj obitelji, a iz Njemačke su pobjegli u siječnju 1936.

50-ih godina Weizenbaum je radio na analognim računalima te je bio jedan od važnih ljudi u tranziciji prema digitalnom dobu. No, ELIZA projekt je svakako jedna od njegovih računalnih kreacija po kojoj će ostati ponajviše poznat. Sistem je razvio po konverzacijskom stilu Carla Rogersa (američki psiholog). Riječ je o stilu gdje se pacijenta pitanjima otvorenog tipa potiče da što više komunicira s terapeutom, odnosno da "otvori dušu".

Kako ELIZA uspijeva "razgovarati" s korisnicima? Na način da program prvo razmotri tekst u potrazi za ključnim riječima. Tada tim ključnim riječima daje određenu vrijednost, odnosno "važnost" te ih transformira u obliku odgovora. U suštini riječ je o malo kompleksnijoj bazi podataka koja se koristi na način da izgleda kao da stroj aktivno razgovara s ljudskim bićem.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.