Daniel, Derna, rat i brane: Udar koji je protresao Mediteran - ali tko je glavni krivac za tisuće mrtvih i veliku katastrofu, Jugoslavija ili Amerika?

Svega nekoliko dana nakon devastirajućeg potresa koji je pogodio jedan kraj sjeverne Afrike, Maroko, stigla je još i veća tragedija na sjeveru kontinenta. Žrtva destruktivnih prirodnih sila ovog puta je istočni libijski grad Derna koji je do te mjere postradao u oluji Daniel da se smatra da je čak četvrtina grada uništena. Još nije poznat ukupan broj mrtvih, no zna se da se radi o tisućama, vrlo vjerojatno preko 10.000 mrtvih, ali brojka nezaustavljivo raste tako da konačni rezime možda bude još i teži.

Ali što se dogodilo? Kako je jedna oluja mogla raznijeti četvrtinu grada i izazvati tolike ljudske žrtve? Oluja Daniel, zapravo ciklon, najsmrtonosnija je oluja ove vrste na Mediteranu ikad.

Zbog nagle pojave pripreme za ovu oluju bile su male ili nikakve. Oluja se kretala s istoka, prostora Turske i Grčke, prema zapadu, odnosno preko Mediterana i prema Africi. U Grčkoj se smatra najvećom olujom u zabilježenoj povijesti s jakim oborinama koje su dovele do poplava koje su uzrokovale štetu veću od 2 milijarde eura. Najmanje 15 osoba je poginulo. U Turskoj je pak, par dana ranije, od posljedice ove oluje stradalo sedmero osoba.

No, najteže je pogođena Libija gdje su obilne kiše uzrokovale rušenje dviju brana u blizini grada Derna. To je rezultiralo tisućama mrtvih, a do 10.000 ljudi vode se kao nestali. Nakon Libije oluja je "zaokrenula" prrma Egiptu stigavši tamo 11. rujna, no do onda je već oslabila i kiše su bile blaže.

Kretanje oluje Daniel

No, kako je moguće da je toliko ljudi poginulo u Libiji u usporedbi s drugim zemljama kroz koje je prošao Daniel? Nažalost jednostavno se poklopilo nekoliko tragičnih faktora. Kao prvo, oluja je dodatno osnažila dok je stigla do Libije, a ionako je ovo bila možda najveća oluja ikad zabilježena na Mediteranu. Drugi faktor su brane koje su popustile.

Naime, grad Derna, s populacijom od 90.000 stanovnika, prepolovljen je s rijekom Wadi Derna, sezonskom rijekom koja teče s gorja prema jugu, a inače je zaštićena branama od poplava.

Dvije brane možemo vidjeti na satelitskim snimkama:

Gornja brana na Wadi Derna - Al-BiladDonja brana na Wadi Derna - Abu Mansour

Razmjeri štete ukazuju na to da je ovdje destrukciju donijelo nešto više od velikih oborina. Čini se da su upravo brane glavni uzrok.

Postoji članak na arapskom na web stranici News Libya koji objašnjava povijest brana. Napominje se da je Derna bila izložena nizu poplava koje su proizašle iz rijeke Wadi, uključujući 1941., 1959. i 1968., a ona iz 1959. bila je naročito katastrofalna.

Studije iz 1960-ih zaključile su da bi trebale biti izgrađene brane kako bi se zaštitio grad.

Brane je sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgradila, kako navode izvori, jugoslavenska kompanija. Riječ je o kompaniji koja i danas djeluje u Srbiji, Hidrotehnika-Hidroenergetika, a nastala je 1946. u Jugoslaviji kada je krenula izgradnje hidroelektrana HE "Vlasina" i HE "Zvornik". Na njihovoj web stranici se mogu vidjeti detalji o branama u Libiji.

Ništa čudno, Jugoslavija je u to doba gradila brojne infrastrukturne projekte po zemljama saveznicima u sklopu Pokreta nesvrstanih, a pošto je riječ o 70-im godinama na vlasti je u Libiji tad već bio pukovnik Muammar Gaddafi, bliski prijatelj i Josipa Broza Tita i Jugoslavije.

AP Photo/Jamal Alkomaty

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.