Digitalni put svile: Kineska tehnološka ofenziva koja će promijeniti svijet

Mnogi su čuli za veliki kineski projekt Novi put svile, službeno poznat pod nazivom Inicijativa pojas i put (BRI) - riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu na svijetu koji ima za cilj znatno čvršće povezati Aziju i Europu. No, tu postoji još jedan projekt o kojem se ne priča toliko često, a vrlo je važan za izgled naše bliske budućnosti, to je tzv. Digitalni put svile (DSR).

Ideja je predstavljena 2015. godine, inicijalno kao sporedni projekt koji je pak u međuvremenu postao vrlo važan, zapravo značajan dio cjelokupne kineske BRI strategije na temelju koje Kina daje pomoć, političku potporu i druge vrste asistencije zemljama koje su uključene u projekt. Dakako, Digitalni put svile osmišljen je i kao snažna potpora kineskim izvoznicima, naročito velikim tehnološkim kompanijama kao što su Huawei i drugi.

Ali u kojem smislu bi DSR mogao biti značajan po svijet? Zato jer je cijeli projekt osmišljen kao pojačanje tehnoloških kapaciteta za sve uključene strane. Slično kao i klasični Novi put svile, gdje je ideja razvoja infrastrukture, pomorskih i zračnih luka, željeznice, tako bi i ovo ciljalo razvoj, ali umjesto "opipljivih" struktura išlo bi se prema jačanju razvoja telekomunikacijskih mreža, kapaciteta umjetne inteligencije, računarstva u oblaku, sustava naplate, tzv. pametnih gradova...

Kina je po tom pitanju već potpisala investicijske ugovore s najmanje 16 zemalja. No, stvarna brojka investicijskih sporazuma vjerojatno je i znatno veća jer mnogi od njih prolaze bez javne deklaracije, bez memoranduma... Nije tajna da Kina nije baš pretjerano sklona transparentnom poslovanju što pak poprilično frustrira njene konkurente na Zapadu.

Prema nekim procjenama Kina je pokrenula DSR projekte s najmanje jednom trećinom zemalja koje su uključene u BRI inicijativu, odnosno trećinu od ukupno 138 zemalja. Primjerice, u Africi Kina već sad osigurava više financiranja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju nego sve multilateralne agencije i vodeće demokracije.

Čelnici mnogih zemalja u razvoju, kao i nekih razvijenih poput Južne Koreje, potpisali su DSR sporazume s Kinom. Iako ovi memorandumi nisu nužno pravno obvezujući, oni pokazuju opseg globalnog interesa za DSR.

Zemlje u Africi, na Bliskom istoku i dijelovima istočne Europe, Latinske Amerike i zemlje jugoistočne Azije očajnički trebaju jeftinu, visokokvalitetnu tehnologiju za proširenje bežičnih telekomunikacijskih mreža i pokrivenost širokopojasnim internetom.

Ulaganja povezana s DSR-om mogu pomoći u popunjavanju tog jaza i potaknuti rast pružanjem ili pomaganjem u financiranju ove kritične infrastrukture. Kineske tvrtke donose dodatne koristi zemljama u razvoju uspostavljanjem centara za obuku te istraživačkih i razvojnih programa za jačanje suradnje između znanstvenika i inženjera u tim zemljama i njihovih kineskih kolega te za prijenos tehničkog znanja u područjima kao što su već spomenuta umjetna inteligencija, robotika, čista energija... područja je jako puno.

Očekivano, Zapadni svijet poprilično je kritičan prema kineskom projektu Digitalnog puta svile. Ističu se brojne zabrinutosti, prije svega da Kina koristiti DSR kako bi omogućila zemljama primateljima da prihvate njezin model "autoritarizma omogućenog tehnologijom", što bi bilo štetno za osobne slobode i suverenitet u tim zemljama.

Naravno, veliko je pitanje koliko je to iskrena zabrinutost za zemlje koje surađuju s Kinom, a koliko zapravo samo strah od gubitka vlastite dominacije nad njima. Naime, u mnogo navrata je potvrđeno da su zapadni tehnološki giganti prisluškivali zemlje u kojima su prisutni, što su potvrdili i Snowdenovi dokumenti prije više od desetljeća. Za pretpostaviti je da su u međuvremenu sistemi nadzora postali još i znatno sofisticiraniji.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.