Dodir o kojem će pričati svemir: Letjelica OSIRIS-REx prešla je milijarde kilometara da bi nam donijela dio asteroida koji krije tajne o nastanku Sunčevog sustava, ali i života

Naš svijet i sve što ga okružuje, cijeli fascinantan Sunčev sustav, planete, mjeseci... Sve ono čemu se divimo i što nam izgleda vječno zapravo imalo je svoj početak. Bilo je to vrijeme kad ne samo da naša mora i kontinenti nisu još bili formirani, ni naše planete još nije bilo... Jer kad se vratimo u povijesne zapise našeg Sunčevog sustava, jednom davno, prije otprilike 4.5 milijardi godina, sve je još bilo u začetku. Uz mlado Sunce, od prašine i primordijalni oblak plina, počela su stvarati se tijela. Među njima smo nastali i mi, odnosno planeta Zemlja. Pošto smo od pamtivijeka na njoj doima se kao da smo poprilično sami u svemiru. Ali ako se vratimo u te dana stvaranja, zgušnjavanja prašine i formiranje kamenja, očito je da smo jednom svi bili dio nečeg drugog, neke druge materije i oblika. Kako to da onda na ovom "trećem kamenčiću od Sunca" buja toliki život gdje se okrenemo? Je li to sve neka slučajnost? To je ultimativni misterij na kojeg nemamo odgovor, ali tragamo. Današnja priča dio je te potrage i jedna je od najuzbudljivijih.

Naravno, osim dobro nam poznatih planeta u Sunčevom sustavu, to svakako nije sve - tu su, između ostalog, i brojni asteroidi koji su se također formirali prije koji 4.5 milijardi godina. Činjenica da su daleko manji od planeta ne znači da su manje važni, štoviše, možda upravo oni kriju tajnu života.

Jedan takav asteroid zove se Bennu.

Bennu je jedan od preko milijun asteroida koji su dokumentirani u našem Sunčevom sustavu. Zašto onda spominjemo baš njega? Zanimljiv nam je zbog činjenica da bi mogao udariti u Zemlju. Bez brige, ovo nije početak neke napete sci-fi priče, barem ne u ovom stoljeću. Šansa da Bennu (čije su dimenzije 565 m × 535 m × 508 m) pogodi Zemlju su 1 prema 1750 negdje u periodu između 2178. i 2290. godine. Najveći rizik od udara je 24. rujan 2182. godine. Jasno, što se taj datum bude više približavao to ćemo (ne mi, ali nadajmo se naši potomci) bolje moći reći kakve su šanse da bi moglo doći do udara. Zapravo velike su šanse da početkom 22. stoljeća uopće više nitko neće ni spominjati Bennu jer će se do onda pokazati da su šanse za sudar skoro pa nikakve.

Ali nije to jedini razlog zašto nam je Bennu zanimljiv.

Kao i kod drugih asteroida, možda Bennu krije neke tajne, tajne o nastanku života. Naime, asteroidi (opširnije o njima: Šetnja Sunčevim Sustavom: meteori, asteroidi i kometi) su, kako smo već i spomenuli, zapravo ostaci ranog Sunčevog sustava, sastavljeni od primitivnih i nepromijenjenih materijala još od vremena kad su se planete stvarale!

U usporedbi sa asteroidima planete su poput živih bića koje se rađaju, stare i umiru, dok su asteroidi poput kamena koji jednostavno jesu, a pošto ovi putuju kroz svemir bez prepreka (već bi se vjerojatno sudarili s nečim da su im se putanje preklapale!) ostali su u svojem originalnom izdanju. Sadrže široku paletu elemenata i spojeva, uključujući ugljik, vodu, aminokiseline i organske molekule. Upravo su to sastojci neophodni za život kakvog poznajemo.

Nadalje, vjeruje se da neki asteroidi, posebice ugljični asteroidi ili asteroidi tipa C (poput Bennua!) sadrže značajne količine vode u obliku hidratiziranih minerala ili čak leda. Voda je, kako i znamo, neophodna za život, a asteroidi su možda dopremili vodu na Zemlju udarima u dalekoj prošlosti, pridonoseći stvaranju oceana.

Organske pak molekule pronađene na asteroidima mogle bi rasvijetliti predbiotičke kemijske procese koji su doveli do stvaranja složenih organskih spojeva, poput aminokiselina i nukleotida. Ovi spojevi su također temeljni za razvoj života.

Posebno je zanimljiva hipoteza panspermija koja sugerira da bi se osnovni sastojci života ili čak sam život mogli prenositi između nebeskih tijela (možda baš putem asteroida!). Ako život ili organske molekule postoje na asteroidima, to povećava mogućnost da je život mogao biti prenijet s jednog svijeta na drugi, uključujući i Zemlju. Možda je naš život nastao negdje daleko, daleko u bespućima neistraženog svemira te je stigao ovdje na asteroidu? Ta teorija bi pomogla objasniti zašto na Zemlji ima toliko života dok na drugim planetima našeg Sunčevog sustava (barem koliko nam se za sad čini) nema.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.