Eksplozija cijene kruha u Europi: "Osovina" Baltik-Jadran postaje linija gladi?
Prethodni mjesec, kako se i očekivalo, nije donio dobre financijske pokazatelje po Europu. Inflacija raste već godinu dana iz mjeseca u mjesec, a u kolovozu je dosegla 9.1%. Usporavanja nema, jedino smo u ožujku i travnju imali istu vrijednost, odnosno stagnaciju na inflaciji od 7.4%.
No, problemi su i puno konkretniji od brojki koje mogu običnim građanima zvučati apstraktno. Naime, cijena kruha je u 8. mjesecu u Europskoj uniji porasla za gotovo petinu u odnosu na isti mjesec prošle godine. Vijesti o mogućem raskidu sporazuma između Ukrajine i Rusije o izvozu ukrajinske pšenice preko Crnog mora stvorile su dodatnu napetost i rast cijena u ovom sektoru.
Prosječna cijena kruha u EU u kolovozu bila je 18% veća nego u kolovozu prošle godine. To je najveći skok cijene kruha od prosinca 2017., odnosno otkako Eurostat (ured za statistiku Europske unije) objavljuje statistiku po ovom sektoru.
Ako pogledamo situaciju prošle godine, cijena kruha je u prosjeku godišnje rasla za oko 3%. To je za očekivati jer otprilike toliko iznosi i inflacija. No, porast od 18% nam pak pokazuje da je cijena kruha - apsolutno esencijalne namirnice - rasla dosta brže od opće stope inflacije, odnosno čak dvostruko brže jer inflacija u EU, kako smo i spomenuli iznosi 9.1%!
18% zvuči loše, ali valja imati na umu da je to prosjek za cijelu Europsku uniju, odnosno u pojedinim zemljama je situacija i puno lošija (a u nekima bolja). Generalno se čini da je zapadni dio Europe bolje prošao za sad. Naime, zemlja gdje je kruh najmanje poskupio je Francuska - čak manje od stope inflacije - svega 8%. Situacija nije tako loša ni u Nizozemskoj i Luksemburgu gdje je kruh poskupio 10%.
Toliko o dobrim vijestima, krenimo na loše. Gdje je situacija trenutačno najteža? U susjednoj nam Mađarskoj. Kruh je tamo u prosjeku poskupio za čak 66%!
Kako je to moguće? To je čak dvostruko veće poskupljenje od druge najteže pogođene članice (riječ je o Litvi, kruh je tamo poskupio 33%). Ovo ogromno poskupljenje potvrđuje do koje mjere je Mađarska bila ovisna o uvozu iz Rusije i Ukrajine, no rat u Ukrajini nije jedini problem. Naime, velika suša prethodne godine uzrokovala je vrlo teško stanje u mađarskoj poljoprivredi te su proizvođači brašna već u siječnju ove godine - dakle prije izbijanja rata - najavili da će cijena brašna ove godine definitivno poprilično rasti. Drugim riječima, Mađarskoj se dogodila dvostruka katastrofa.
Koje su još zemlje u teškoj situaciji? Na drugom mjestu po poskupljenju kruha je već spomenuta Litva. Slijedi Estonija na trećem te Slovačka na četvrtom mjestu koje obje imaju poskupljenje kruha od 32%. Nažalost na petom mjestu je - što ste možda već i pretpostavili pogledom na račune iz dućana - Hrvatska. Ovdje je kruh poskupio za 31%. Inače u Hrvatskoj je u ovom trenutku stopa inflacije 12.3% što znači da je inflacija cijene kruha skoro pa tri puta veća od cijene koju "diktira" inflacija.
Inflacija cijene kruhaOsim Hrvatske cijena kruha je narasla za 31% i u Poljskoj i Latviji. Ostale zemlje su, za sad, ispod 30% inflacije cijene kruha. Dakle, mogli bismo reći da je najteže pogođena "osovina" Baltik-Jadran. Sve su to i relativno siromašne države gdje će se, kako je već očito, ova kriza osjetiti najsnažnije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
