Rusija se posljednjih godina suočila s gospodarskim poteškoćama, padom cijena nafte i zapadnim sankcijama, koje su utjecale na Moskvu u obliku nemogućnosti dolaska do kapitala i tehnologije. Malo se govori o načinima kako Rusija rješava probleme s kojima se suočava. Mnoge strategije počivaju na reorganizaciji uvoza, smanjivanja ovisnosti o nafti i plinu, ali i sve većem okretanju Kremlja prema Aziji.
Prema mišljenju Moskve, Azija je brzo rastuća alternativa trenutnom sustavu međunarodnih gospodarskih i političkih odnosa spram zapadnjačkog političkog svjetonazora. Štoviše, Kremlj vidi da taj sustav ne odražava današnje gospodarske i političke realnosti. Zbog toga je Rusija uložila mnogo vremena i napora u izgradnji i razvoju trajnih odnosa na temelju uzajamnog poštovanja i interesa s partnerima u Aziji. S nedavnom "opsjednutosti" Moskve s okretanjem regiji Azije i Pacifika, još uvijek postoje sumnje može li to ostvariti nauštrb svojih zapadnih partnera.
Međutim, čini se da Moskva pokušava sjediti na dvije stolice. Kremlj si ne može priuštiti potpuno otuđivanje Europe jer je to glavni ruski gospodarski partner (s preko 40 posto trgovine) i pružatelj tehnologija. Istodobno, Rusija gradi i razvija mostove s Azijom, u potrazi za novim partnerima i tržištima kojim bi mogla potencijalno mijenjati svoje trenutne gospodarske aktivnosti.
Od 2015. godine Rusija organizira susrete Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Petersburgu (SPIEF). Istodobno brine o Istočnom ekonomskom forumu (EEF) - koji ima za cilj otvaranje novih mogućnosti za ruske tvrtke na istoku i za azijske biznise u Rusiji. Ako bi se trebalo uspoređivati ta dva velika gospodarska mjesta, jasno je što postaje važnije. Dovoljno je samo gledati goste visokih profila obaju foruma. Godine 2018. voditelji Kine, Japana, Južne Koreje i Mongolije sudjelovali su u EEF-u, dok je SPIEF-u prisustvovao samo francuski predsjednik Emmanuel Macron i japanski premijer Shinzo Abe. Ugovori potpisani tijekom posljednjeg EEF-a iznosili su preko 46 milijardi dolara, a SPIEF je prikupio ugovore u vrijednosti 38 milijardi dolara.
Unatoč pokušajima da se riješi ovisnosti o nafti, ipak je Rusija zanimljiva Aziji zbog tih prirodnih resursa. Uz to, Rusija razvija petrokemijsku industriju i izvoz. Globalno tržište petrokemijskih proizvoda smatra se najbrže rastućim, a očekuje se znatno povećanje u idućih pet godina, s porastom od 1,464 milijuna tona godišnje (mtpa) u 2015. na 1,708 mtpa do 2020. godine i na 1931,5 mtpa 2026. godine. Prema 2018 BP Energy Outlook, petrokemijska industrija će biti najbrže rastući izvor potražnje. Azija će biti glavni pokretač takvog rasta, pri čemu Kina vodi kao najveći potrošač petrokemikalija. U Rusiji kemijski proizvodi čine 4,4 posto (19 milijardi dolara) ukupnog izvoza. Kemijska industrija je treći najveći izvoz iz zemlje nakon minerala i metala. I čini se da industrija zemlje želi povećati svoje kapacitete.
Sejfedin Rustamov, poslovni čovjek koji kontrolira Metafrax, jedan od prvih tri proizvođača sintetičkih smola u Europi i najveći proizvođač i izvoznik metanola u Rusiji, izjavio je kako njegova tvrtka planira uložiti više od 950 milijuna eura u građevinarstvo izgradnje kemijskih kompleksa u Gubahi, smještenom u regiji Perm. U pogonu se planira proizvesti do 575.000 tona karbamida, 308.000 tona amonijaka i 41.000 tona melamina godišnje. Projekt je najveća investicija tvrtke u desetljećima. Do sada je Metafrax izvozio u Veliku Britaniju, Finsku, Austriju, Njemačku, Švicarsku, ali sada se planira potpuno okrenuti azijskom tržištu. Zajedno s južnokorejskom tvrtkom Sunghong od veljače ove godine, Metafrax se usmjerava na azijski Pacifik. Ipak, pokušaji Moskve da se proširuje na azijska tržišta u svojoj potrazi za diverzifikacijom izbora gospodarskih partnera zapravo su sasvim racionalna politika s obzirom na izglede azijskog tržišnog rasta.
Međutim, ovo nastojanje, iako vrlo atraktivno, čini se da je izazovno. Unatoč činjenici da se ruska ekonomija uspješno nosi s gospodarskim izazovima s kojima se suočava, još uvijek nedostaje strukturnih reformi potrebnih za održanje dugoročnog gospodarskog razvoja zemlje. Politika zaokreta prema Aziji ne može riješiti sve ruske gospodarske probleme, niti će ublažiti sukob Moskve sa Zapadom. Zbog toga Kremlj neće razviti veze s Azijom na račun svojih odnosa s Europom. Potrebno je pronaći zdravu ravnotežu koja će omogućiti Rusiji da se uspješno razvija uz iskorištavanje obaju dijelova svijeta.
Europa i Azija, međutim, nastoje biti jedan euroazijski kontinent u kojem postoje poveznice od Portugala i Irske do Kine i Indonezije. Ove veze djelomično su vezane uz infrastrukturu, s novim kopnenim i morskim mrežama koje se množe čitavo vrijeme. Radi se također o ideologiji, s jasnim linijama odvajanja povučenima tijekom Hladnog rata koji je sada napušten. Većina će građana biti iznenađena saznanjem da trgovina između Europe i Azije - nazovimo ju euroazijskom trgovinom - sada znatno premašuje transatlantsku trgovinu. Euroazijska trgovina gotovo je tri puta veća od transatlantske trgovine.
Euroazija brzo postaje integrirana cjelina, ali još uvijek treba biti politički organizirana. Kina je prva zainteresirana za taj zadatak. Inicijativa Jedan pojas, jedan put je mamutski projekt koji bi mogao organizirati superkontinent prema kineskim idejama. Gotovo neograničen u svojim ambicijama, dužan je slijediti i niz drugih konkurentskih projekata. Indija, Rusija, Japan i Europa imat će pritom svoje ideje.
Može se reći da se niti jedan od tih scenarija neće ostvariti jer je Euroazija duboko podijeljena. Njezini glavni blokovi podupiru vrlo različite ideje, od krutog liberalizma Europske unije do kineskih državnih kapitalizma i avanturizma s beskrajnim razlikama između njih. Postoji mnogo ideja i pojmova o tome kako se Euroazija treba organizirati. Nemoguće je isključiti mogućnost da će ova velika igra završiti sukobom, baš kao što se to dogodilo u Europi u prošlosti kada je trebalo riješiti slično pitanje političkog poretka. U takvom poretku je ruska uloga gotovo most između različitih strana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
