Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Idlib između redaka i bombi: Koliko još dugo Putin i Erdogan mogu glumiti da ne ratuju međusobno u Siriji?

PIŠE:
Objavljeno:

Front u Idlibu jedva da se pomiče, ali ne i danas - sirijske vlasti i opozicijski izvori potvrdili su kako su vladine snage preuzele kontrolu nad dva naselja koja su militanti zauzeli početkom prošlog mjeseca na sjeveru provincije Hama - naselja al-Jabin i Tel Melah. Zapovjednik militanata potvrdio je kako su se njihove snage povukle nakon žestokog bombardiranja.

Sirijska državna novinska agencija SANA je pak potvrdila kako je vojska preuzela punu kontrolu te kako nastavlja dalje s "operacijama protiv terorističkih organizacija na prostoru sjeverne Hame i južnog Idliba".

No, te operacije traju još od proljeća ove godine kada je ideja o uspostavi tzv. "de-militarizirane zone" u Idlibu napokon napuštena. Do sada je ostvaren tek manji napredak unatoč intenzivnom angažmanu što potvrđuje dvije stvari - sirijska vojska predana je oslobođenju Idliba pošto je to zadnja provincija pod kontrolom militanata, dok su pak militanti podjednako predani (ako ne i više) da zadrže ovaj prostor jer to je zadnje što imaju.

Ono što je zanimljivo je činjenica da su zračni napadi na položaje militanata vrlo česti te da u njima gotovo redovno uz sirijske zračne snage sudjeluju i ruske zračne snage. Dakako, imajući u vidu da Rusija već godinama aktivno podupire sirijsku vojsku u procesu oslobađanja zemlje, ta aktivnost ne iznenađuje, no iznenađuje u kontekstu ruskog odnosa prema Turskoj.

Naime, spomenuta ideja "de-militarizirane" zone na prostoru Idliba skovana je upravo od strane Putina i Erdogana. Prema istoj "umjerena opozicija" morala je povući svoje teško naoružanje s fronte dok su pak "ekstremističke skupine" morale u potpunosti napustiti Idlib. Dakako, ništa od dogovorenog nije se ostvarilo jer nije niti moglo - pošto je dogovor predvidio da turska vojska nadzire taj proces (!), ista ona turska vojska koja aktivno podupire islamističke militante u borbi protiv sirijske vojske.

Ipak, izvan konteksta Sirije, stječe se dojam da je Turska najveći ruski NATO prijatelj i postavlja se pitanje, opet unutar konteksta Sirije, kako je moguće da ova situacija, gdje ruske i turske snage gotovo da ne tuču jedna po drugoj (odnosno ruske iz zraka po turskoj), nekim čudom ne ugrožava odnose između Moskve i Ankare? Ili ih ne ugrožava u datom trenutku, ali svaki trenutak može biti trenutak raskola?

Bilo je vremena, ne tako davno, kada je Rusija gotovo svakog dana objavljivala podatke o svojim zračnim napadima na prostoru Sirije - uništeno toliko i toliko terorističkih skladišta, toliko i toliko baza, toliko i toliko zapovjednih centara, toliko i toliko samih terorista... Ali ovo više nije to vrijeme. Dakako, Rusija sada radi istu stvar, čini se, samo ne želi previše pričati o tome. A kada je i očito da ciljaju militante u Idlibu onda obično iz njihovog ministarstva obrane stigne kratka crtica o tome kako militanti krše "primirje" s toliko i toliko granata na toliko i toliko mjesta...

Ako pak krše primirje, o kakvom se to uopće primirju radi? O tzv. "de-eskalacijskoj" (ili "de-militariziranoj") zoni? Zar to još postoji? Ili je to već postao neki vojni sleng?

Čini se kako su u tijeku operacije gdje svi znaju sve, ali nitko ne zna ništa, barem kad se informiranja javnosti tiče. Ni Rusija ni Turska zapravo ne znaju što bi rekle na sve ovo skupa. Neće Ankara previše pričati o tome da Rusi bombardiraju, niti će Rusi pričati o tome da Turska i dalje aktivno podupire militante (koje oni bombardiraju!).

Dakle, možemo samo čitati između redaka, pa krenimo onda s najnovijim informacijama te vrste. Ruski general Sergej Rudskoj danas je održao konferenciju za novinare kako bi nas upoznao s detaljima što se događa u Siriji. Pritom je rekao kako je ruski nadzor registrirao da se militanti na prostoru Idlib de-eskalacijske zone (!) pripremaju "za ofenzivu".

"Izviđanje trenutačno bilježi prikriveno premještanje i gomilanje militanata u jugozapadnom dijelu de-eskalacijske zone Idlib. Najmanje 500 terorista iz Hayat Tahrir al-Shama premješteno je iz sjevernih područja pokrajine Idlib. U tijeku su pripreme za ofenzivne operacije", rekao je Rudskoj. Dakako, Hayat Tahrir al-Sham je zapravo Al-Nusra Front (zapravo Al-Qaeda), jedna te ista teroristička organizacija, ali već s najmanje trećim imenom u nizu.

Dakle, što nam ovo priopćenje govori? Može nam govoriti dvije stvari, ovisno o tome trudimo li se čitati između redaka ili same retke. Ili se Al-Qaeda stvarno priprema za ofenzivu ili se zapravo Rusija priprema za pojačanu kampanju bombardiranja pa im pritom treba nekakav argument za pokretanje iste.

Jer faktor u cijeloj ovoj priči je i donedavno aktivna, ali danas ipak znatno pasivnija strana, ona Zapadna - Zapadne zemlje, koje su godinama ekstremistima slale sve od oružja, novca do političkih pozdrava, danas rat vode primarno informacijski pa se sada, u već gotovo redovnim intervalima, pojavljuju vijesti o tome kako Rusi i Sirijci gađaju po Idlibu bolnice, škole, pekare, vrtiće i sve druge civilne strukture kojih se mogu dosjetiti.

Iz ovih pak izvještaja izgleda kako je Idlib samo poligon za civilo-mrziteljske ruske i sirijske zračne snage, kao da se ni ne trude gađati Al-Qaedu (koju se usput više nikada ne naziva pravim imenom, a i ono "teroristička organizacija" se negdje davno izgubilo) već isključivo samo civilne ciljeve!

"Borba protiv terorizma" kao da je postao prljavi termin od kojeg se zazire - ili se protiv terorizma mogu boriti samo odabrane snage? Kada smo već kod toga, američka koalicija je krajem prošlog mjeseca, nakon dugog zbrajanja i oduzimanja, objavila kako je u njihovim akcijama u Siriji, "protuterorističkim" dakako, ubijeno ukupno 1,319 civila. Mrtvi civili upisani su u rubriku "kolateralne žrtve". U istu rubriku pišu se i civili u Idlibu, bez sumnje, ali ispada da nisu sve kolateralne žrtve iste - kao da je žrtvi velika razlika hoće li poginuti od američke ili ruske bombe!

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.