Izazvati bojom ono duboko emotivno iskustvo kakvo je Mozart stvarao glazbom: Mark Rothko - priča o prkosnom umjetniku i njegovoj potrazi za smislom, u svijetu koji želi prodavati njegove slike za milijune dolara...
"Slika nije prikaz iskustva, ona jest iskustvo" - Mark Rothko
Mark Rothko slavni je američki slikar - apstraktni ekspresionist latvijsko-židovskih korijena. Njegova su djela vrlo prepoznatljiva; slike velikih formata na kojima su neobično izražajna polja boja, mekih obrisa.
Sam umjetnik zapravo je bio protivnik objašnjavanja slike i teoretiziranja o njenom značenju, pa ako želite uputu za promatranje njegovih slika, možda bi najbolje bilo zamisliti da ste maleno dijete koje prvi puta gleda umjetničko djelo, i da se jednostavno prepustite vlastitom iskustvu, slobodni i neopterećeni. Fokusirajte se na vlastitu emotivnu, misaonu, instinktivnu reakciju na ono što vidite. Umjetnik je bio realan, i nije očekivao da će to svakome poći za rukom, ali bio je vrlo ozbiljan i samouvjeren u vezi svoje umjetnosti. Htio je doprijeti do ljudskih emocija - tragedija, ekstaza i propast.
Njegove su slike imale za cilj da u potpunosti obuhvate gledatelja i izdignu ga iz mehaniziranog, komercijalnog društva nad kojim su očajavali umjetnici poput Rothka. Bio je aktivist, ljevičar, poznat kao gorljiv borac i dosljedan za svoja uvjerenja, nerijetko i na štetu vlastitog profita.
Mark Rothko rođen je je 25.9.1903. kao Markus Yakovlevich Rothkowitz u Dvinsku (Daugavpils) u tadašnjem Ruskom Carstvu a današnjoj Latviji, a umro 25.2.1970. u New Yorku.
Premda se Rothkova obitelj kolebala između religioznosti i ateizma, njegov je otac odredio da mu jedno od djece, Markus, sudjeluje u tradicionalnom vjerskom odgoju, polazi židovsku cheder školu, dakle proučava Toru, uči hebrejski jezik i jidiš... Tako je bilo od njegove treće do desete godine, sve dok obitelj nije emigrirala u Sjedinjene Američke Države, budući da je politička situacija u Rusiji bila sve napetija, pogotovo za cionističke Židove. Židovska tradicija utjecala je na Rothkovo slikarstvo i životni put.
Otac je ubrzo umro i cijela obitelj je morala puno raditi da bi se uzdržavala. Kažu da je u Marku Rothku ostala gorčina radi propuštenog djetinjstva.
Bio je stipendist Sveučilišta Yale između 1921. i 1923. Kada mu stipendija za Yale nije obnovljena na kraju prve godine, radio je kao konobar i dostavljač kako bi si financirao obrazovanje. Na kraju se pobunio protiv buržoaskog okruženja Yalea, kritizirao je školu zbog rasizma i elitizma, pokrenuo je satirični časopis "The Yale Saturday Evening Pest" koji je omalovažavao Yaleov tradicionalizam – i napustio to prestižno sveučilište. Elita ga nikad u životu nije zanimala i šalio se na račun svog "seljačkog” podrijetla.
Iako je studij bio započeo u želji da postane inžinjer, u narednim se godinama odlučio posvetiti slikarstvu, biti vizionar.
1930-ih, Rothko se zabrinuo društvenim i političkim implikacijama masovne nezaposlenosti, što je bila posljedica Velike depresije u Americi. To ga je potaknulo da prisustvuje sastancima ljevičarskog Saveza umjetnika, gdje se povezao s mnogim istomišljenicima i kolegama, no osjećao se najlagodnije u grupi koju su uglavnom činili drugi ruski židovski slikari, kao što su Adolph Gottlieb, Joseph Solman i John Graham. Zajedno su izlagali i bili su poznati kao grupa "Deset".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.