Američki State Department objavio je kako će SAD Ukrajini dati dodatnih 10 milijuna USD vojne pomoći kako bi ojačali svoje pomorske kapacitete nakon incidenta koji se desio u tjesnacu Kerč. U isto vrijeme iz State Departmenta poručuju kako Rusija mora "odmah vratiti Ukrajini zarobljene brodove i članove posade" kao i omogućiti slobodnu plovidbu kroz Kerč tjesnac i na prostoru Azovskog mora.
Zanimljivo je kako ova dodatna pomoć SAD-a za ukrajinsku mornaricu stiže neposredno nakon što su pojedini visoki ukrajinski dužnosnici - među njima i šef ukrajinskog vijeća obrane, Aleksandar Turčinov - poručili kako se spremaju ponovno poslati ratne brodove u Kerč tjesnac te kako očekuju direktnu NATO potporu ovog puta.
U isto vrijeme pak američki senatori vrše sve snažniji pritisak na Trumpa te od njega traže da "uzvrati protiv ruske agresije" i to pokrećući "veliku multinacionalnu operaciju slobode navigacije" na prostoru Crnog mora.
Također traže uvođenje dodatnih sankcija protiv Rusije, ali i obustavu rada na plinovodu Sjeverni tok 2 - dakako, to se tiče Njemačke, no čini se kako Berlin još uvijek nije voljan pregovarati o tom pitanju te ističu kako se projekt nastavlja prema planu.
Što se pak tiče ukrajinske vojske, ona je već poprilično održavana američkim financijskim poticajima. SAD je do sada dao već više od 1 milijarde USD ukrajinskoj vojsci, a povrh toga početkom ove godine SAD je Ukrajini poslao protutenkovske rakete u ukupnom iznosu od 47 milijuna USD. Čini se kako stiže i dodatni novac jer Kurt Volker, izaslanik Trumpove administracije u Ukrajini, već je Kijevu obećao dodatnih 250 milijuna USD "uskoro".
Zanimljivo, kako se ovo veliko subvencioniranje uklapa u Trumpovu politiku prekidanja financijskog podupiranja stranih vojski, a Ukrajina nije ni u NATO savezu? Jednostavno, ne uklapa se, a i pitanje je tko trenutačno zapravo vodi američku politiku prema Ukrajini. Sve do ovog tjedna izgledalo je kao da Trump nema gotovo nikakvu kontrolu nad događanjima u Siriji pa je odjednom šokirao mnoge i objavio povlačenje američke vojske od tamo.
Bi li se i po pitanju Ukrajine moglo desiti nešto slično? Da Trump naglo prekine ovo vojno pomaganje? Sve je moguće, u teoriji, no u praksi gotovo je sigurno da se ovo neće dogoditi. Štoviše, postoji i jedna konkretna opasnost o kojoj se s vremena na vrijeme govori - povlačenje američke vojske iz Sirije, i Bliskog istoka općenito, moglo bi značiti jačanje američkog angažmana na ruskim granicama, naročito u Ukrajini. Ovo slanje dodatne potpore State Departmenta ukrajinskoj mornarici na neki način je potvrda tih opasnosti.
Tim novcem, 10 milijuna USD, SAD zapravo "gurka" Ukrajinu da zaista krene s realizacijom destruktivne ideje koju je osmislio Aleksandar Turčinov (u jednom trenutku nakon državnog udara i privremeni predsjednik Ukrajine, osoba čiji su anti-ruski stavovi jako dobro poznati). Slanje dodatnih ukrajinskih ratnih brodova u tjesnac Kerč, u trenutku ovakvih napetosti, dok u Ukrajini još uvijek traje ratno stanje koje je prošlog mjeseca proglasio predsjednik Petro Porošenko, može predstavljati veliku eskalaciju.
Novi sukob u Kerč tjesnacu mogao bi imati daleko veće posljedice od prethodnog uključujući i pokretanje vojnih operacija i s ukrajinske i s ruske strane. Bi li se NATO direktno uključio u tom trenutku? Najvjerojatnije ne. Ukoliko postoji interes da se oslabi Rusija, a svakako postoji, cilj nije izazvati Treći svjetski rat već upravo to - oslabiti Rusiju. U tu svrhu zagovornici te ideje ukrajinsku mornaricu bi sada na neki način mogli iskoristiti kao "korisnog idiota", šaljući ih u potencijalno samoubilačku misiju samo kako bi mogli izvršiti dodatan pritisak na Rusiju.
Što bi takvim dodatnim pritiskom zapravo htjeli postići? Puno toga. Za početak Rusiji bi se uvele nove sankcije, no čini se kako je "kruna" ovog projekta Sjeverni tok 2. Drugim riječima, neki očito smatraju kako bi nakon još jednog incidenta, ili još nekoliko, i Njemačka morala popustiti te objaviti kako ne mogu nastaviti suradnju na plinovodu koji bi trebao povezivati Rusiju i Njemačku (iako sam plinovod grade privatne kompanije jasno je da bi Berlin, kad bi htio, mogao iz sigurnosnih razloga blokirati projekt).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
