Ekologija, klimatske promjene, opstanak planete Zemlje i svih nas koji živimo na njoj - sve to, u idealnoj situaciji, nipošto ne bi trebalo biti ispolitizirano, no, ove teme ne samo da su postale dio političke debate već predstavljaju možda i najžešću debatu od svih.
Što su klimatske promjene? Promjene u klimi, dakako, koje mogu imati posljedice, uključujući i vrlo loše posljedice, po naše živote i po živote svega na planeti Zemlji.
Globalno zatopljenje je zbog više razloga poprilično neprikladan termin. Naime, zatopljenje, zahlađenje, drastične promjene u vremenskim prilikama, pojava ekstremnih suša, podizanje razine mora - sve su to procesi koje se može kolektivno nazvati klimatskim promjenama.
Gdje je debata? Ovdje, u ova dva pitanja:
1) Događaju li se uopće klimatske promjene?
2) Ako se događaju, je li ljudska aktivnost razlog?
Kada kažemo "debata" onda zapravo mislimo na debatu u širokoj javnosti, debatu koja se vodi izvan kruga znanstvene zajednice. Naime, iako postoje brojni znanstvenici koji tvrde da čovjek nije uzročnik klimatskih promjena i/ili se klimatske promjene čak niti ne dešavaju, njihov broj je znatno manji od onih koji tvrde drugačije.
Pobornici i skeptici
Kakav je zapravo omjer snaga u stajalištima? Ovisi koga se pita - oni koji ističu kako su klimatske promjene stvarne i kako na njih utječe ljudska aktivnost navode kako postoji ogroman konsenzus u znanstvenoj zajednici koji iznosi 97%. S druge strane, skeptici tvrde kako u tim ispitivanjima nisu sudjelovali znanstvenici čije je područje specifično klimatske promjene.
Nadalje, skeptici su pokrenuli projekt pod nazivom petitionproject.org gdje tvrde kako imaju potpise više od 30,000 američkih znanstvenika koji ističu da su klimatske promjene običan mit.
Ipak, čak i kada se uzme u obzir da obje strane nastoje prikazati svoju stranu kao dominantnu, skeptici u znanstvenoj zajednici to jednostavno ne mogu učiniti jer ih je po svemu sudeći brojčano ipak znatno manje. Dakako, mogu tvrditi kako je dio sve nekakve zavjere, ali takve tvrdnje su sindrom manjka argumenata.
Javnost kao oružje
No, borba između ove dvije skupine je neumoljiva i žestoka i u konačnici neće biti bitno samo to tko iza sebe ima nepobitne ili teško pobitne znanstvene činjenice, već i to tko će moći svoju teoriju bolje prodati masama.
Naravno, svakom autentičnom znanstveniku se diže kosa na glavi od pomisli da bi znanstvene fakte trebalo pakirati u lako probavljive priče za javnost, no, pravile igre su danas nažalost takva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
