Dramatičan dan u Moskvi donio je više pitanja nego odgovora, a Vladimiru Putinu, kojeg smo inače navikli vidjeti staloženog, kao da je jučer prekipjelo, pa je Dmitrij Medvedev osjetio bijes velikog šefa. Prema verziji korporativnih medija izvan Rusije, stvar je jasna – Putin je najavio izmjene sustava vladanja kako bi nakon 2024. ostao glavni. Ruski mediji tvrde da će najavljena politička reforma Putina učiniti Rusiju jačom.
Krenimo redom. Putin je jučer doista mogao bio nenaspavan i vrlo vjerojatno bijesan. Kažu da ga je dan prije Haftar opasno naljutio. Halifa Haftar je zatražio pauzu kako bi još razmislio o prijedlogu, a onda je praktički pobjegao na zrakoplov. Sastanak je bio u nekom od ureda Ministarstva vanjskih poslova u Moskvi, gdje se od Haftara očekivalo da potpiše dokument o primirju.
Kako je libijski general i zapovjednik vojske s istoka u građanskom ratu napustio Moskvu neobavljena posla, iako je Fayez al-Sarraj potpisao dokument, ruska "mirovna konferencija" je propala, a u pitanje je doveden smisao Berlinske konferencije koja je na programu u nedjelju 19. siječnja. Pored toga, Haftar je nanio štetu međunarodnoj reputaciji Rusije u trenutku kada se Putin utvrđuje kao lider na Bliskom istoku.
Novinarski izvori na Zapadu, koji se bave Haftarom, tvrde da je Putin podcijenio njegovu "legendarnu" tvrdoglavost. Navodno je general očekivao da će imati sastanak u Kremlju s Putinom osobno. Isti izvori zaključuju da je ovim potezom Haftar pokazao koliko je rat u Libiji nepredvidljiv, te da mu Putin ovo neće zaboraviti. Reuters je prenio da je rusko Ministarstvo obrane priopćilo da je Haftar uzeo dva dana za razmišljanje o dokumentu, koji mu je ponuđen, te da je pozitivno reagirao na njega.
Haftar bi, dakle, danas trebao izaći s konačnim odgovorom želi li primirje, nakon čega bi se mogao naslutiti dalji razvoj u Libiji. No, što se to jučer dogodilo u Moskvi? Najprije je Putin govorio u Saveznom parlamentu o socijalno-ekonomskim i ustavno-političkim pitanjima. Dok su teme iz prve kategorije bile očekivane, drugima se izgleda niko nije nadao. Nedugo nakon toga uslijedilo je pravo iznenađenje – premijer Medvedev je podnio ostavku. Pala je vlada kada se tome malo ko mogao nadati.
Putin je predložio popravke Ustava koje bi omogućile parlamentu veće ovlasti od sadašnjih, a predsjedniku države manje (npr. izbor mandatara), te izjavio da je nezadovoljan demografskom politikom i predložio mjere simulacije rađanja. Također je istaknuo da Rusija ima najsuvremenije nuklearno oružje u svijetu, te je predložio da kandidati za predsjednika Rusije moraju biti njeni stanovnici ne manje od 25 godina i da nikada nisu imali državljanstvo druge zemlje.
Ukrajinski mediji zaključili su da je Putin time želio eliminirati eventualnu kandidaturu Aleksandra Lukašenka, ukoliko bi se u međuvremenu Bjelorusija pripojila Rusiji. Nagađanjima nikad kraja, te se tako u zapadnim medijima operira s zaključkom da Putin želi sebi prigrabiti ovlasti nakon što 2024. prestane biti predsjednikom. Sve je moguće, ali nije logično da bi Putin tumbao naopako politički sustav Rusije samo da bi ostao na vlasti. Kao prvo, on bi to mogao učiniti na manje kompliciran način, a drugo njegovo liderstvo nije ugroženo.
Dakle, možemo uzeti da je Putinov ostanak na vlasti vjerojatno samo jedna od posljedica izmjene političkog sustava, ali ne i jedini ili krajnji cilj promjene. Evo što je on rekao nakon što je naglasio da je "obitelj ljubav, sreća, radost majčinstva i očinstva, da je obitelj snažna spona nekoliko generacija, gdje se poštovanje starijih i briga za djecu uvijek ujedinjuju, daju osjećaj pouzdanja, sigurnosti, pouzdanosti":
Bilo je to glavno što je rekao Putin, a ubrzo zatim Medvedev je priopćio da Vlada ide u ostavku, te je ocijenio da će najavljene reforme donijeti značajne promjene ne samo u nizu članaka Ustava, nego i u ravnoteži vlasti u cjelini. Odmah su krenula nagađanja zašto je sve Putin možda ljut na Medvedeva, pa je potegnuto i da Medvedev kao tadašnji predsjednik Rusije nije tražio veto u Vijeću sigurnosti UN 2011. kada se glasalo o zabrani letova iznad Libije, što je Putina navodno naljutilo.
Nagađati se može u nedogled, ali ako bi postojao neki konkretan razlog za nezadovoljstvo Putina radom Vlade, onda je malo vjerojatno da se to može naći u medijima. Sada je važnije od toga da je mandatar za sastav nove vlade Mihail Mišustin, doktor ekonomije i stručnjak za poreznu politiku, te Putinov suigrač s rekreativnog hokeja. Medvedevu je Putin ponudio funkciju u Vijeću sigurnosti Rusije, o kojoj se najprije treba izjasniti parlament, jer ona trenutačno ne postoji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
