Nemoguća teritorijalna slagalica centralne Azije: Zašto izbija sukob između Tadžikistana i Kirgistana?
Dok je u Uzbekistanu trajao summit SCO-a (Šangajske organizacije za suradnju), dvije članice ovog bloka nalaze se na rubu rata. Sukob je eskalirao između Tadžikistana i Kirgistana, a prema zadnjim informacijama uzduž granice koristi se i teško naoružanje.
Zašto je sukob izbio? Riječ je, kako se čini, o rasplamsavanju napetosti koje su izbile još u proljeće 2021. godine kad je ubijeno najmanje 55 ljudi. Sukob je tada izbio zbog graničnih sporova, a kako ćemo uskoro i vidjeti, riječ je o vrlo kompleksnim granicama...
Kao prvo kratki podsjetnik. Sve ovo su bivše sovjetske republike na prostoru centralne Azije. Na okupu imamo tri "stana", ali pritom valja imati na umu da se sukobljavaju dva manja - Tadžikistan (oko 10 milijuna stanovnika) i Kirgistan (oko 7 milijuna stanovnika). SCO summit se pak jučer i danas održava u najvećem od "stanova", Uzbekistanu (oko 35 milijuna stanovnika). U SSSR-u su još bili i Kazahstan (19 milijuna stanovnika) i Turkmenistan (6 milijuna stanovnika), no oni sad nisu toliko bitni za našu priču.
Što je konkretni razlog za izbijanje sukoba osim graničnih sporova? Tu su važni vodeni resursi u blizini, na prostoru regije Batken u Kirgistanu. Sukob je eskalirao u proljeće 2021. te je pritom raseljeno preko 40.000 stanovnika.
Spomenuli smo da su granice "komplicirane", koliko? Pogledajmo iduću kartu i puno toga će nam odmah biti jasno:
Što tu vidimo? Imamo Uzbekistan gore desno, Kirgistan desno i u centru te Tadžikistan na dnu. Nadalje, imamo niz enklava i eksklava koje su ostavština sovjetske podjele teritorija. Imamo Barak, kirgistansku enklavu u Uzbekistanu (strelice na karti pokazuju kome teritorij zapravo pripada). Obrnuto pak imamo još kompleksniju situaciju - čak četiri uzbekistanske enklave koje se nalaze na prostoru Kirgistana: Chong-Kara, Jangail, Shohimardon i So'x. Tu još imamo i tadžikistansku enklavu Vorukh koja je okružena Kirgistanom.
Teška situacija, naročito ako je održavanje mira prioritet. Naime, i prije izbijanja sukoba 2021. bilo je okršaja. Primjerice u ljeto 2019. kada je bila danima zatvorena jedina cesta koja iz Vorukha vodi prema ostatku teritorija Tadžikistana. Tko stvara probleme? Vojske? Ne nužno. Problem dodatno stvara činjenica da preko ovih koridora prolaze razne kriminalne skupine koje trguju drogom, oružjem i raznom drugom ilegalnom robom.
Prošlo je više od 30 godina otkako su i Tadžikistan i Kirgistan postale neovisne države nakon raspada SSSR-a, ali riješiti granične sporove... bilo bi jako teško. Naime, gornja karta nam uopće ne dočarava stvarnu magnitudu problema. Uzmimo spomenuti Vorukh. Je li on enklava? Da, ako je suditi prema ovakvoj karti, ali ako pitamo Tadžikistance oni će reći da je karta pogrešna, odnosno da je Vorukh "spojen" s njihovim teritorijem, ali, eto, Kirgistan to negira.
Problem je još i veći. Granica između Kirgistana i Tadžikistana dugačka je 971 kilometar. Od toga, u ovom trenutku, čak 471 kilometar granice nije konsenzusom definiran (!). Koliko onda zapravo postoji ukupno graničnih sporova između ove dvije zemlje? Puno, najmanje 70.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
