Usred niza otpora globalnog pravoslavnog svijeta, turski državni sud presudio je u petak da se istanbulska Aja Sofija, jedan od najslavnijih spomenika i kršćanstva i islama, vrati u džamiju. Odluka je objavljena 10. srpnja i poništava odluku iz 1934. o prenamjeni zgrade u muzej, presudivši da je prenamjena bila nezakonita. Crkva je izgrađena pod bizantskim carem Justinijanom, stara 1500 godina i bila je srce istočne crkve, a služila je kao glavna katedrala Bizanta. Pretvorena je u džamiju nakon zauzimanja Carigrada, koji se sada naziva Istanbul, 1453. godine Uvrštena je na popis UNESCO-ove svjetske baštine 1985. godine. Prvi put se kao muzej otvorio 1935., godinu dana nakon što je odluku turskog Vijeća ministara odobrio osnivač moderne Turske, Mustafa Kemal Ataturk. Od tada je služila kao simbol sekularizacije, ali i jedinstva, te je otvorena za pripadnike svih vjera.
Odluka turskog suda izazvala je, međutim, velike nemire u međunarodnoj zajednici, posebno među pravoslavnim čelnicima, koji su prije odluke upozorili da bi prelazak Svete Sofije u džamiju mogao imati ozbiljne posljedice. Prema novinskoj agenciji Orthodox Times, Ruska pravoslavna crkva izjavila je u petak da žali što njihova zabrinutost i briga drugih pravoslavnih crkava "nisu saslušana". "Nažalost, ova odluka nije usmjerena na smirivanje postojećih sporova, već naprotiv, može dovesti do još većih podjela", kazali su. U prethodnoj izjavi, patrijarh Kiril, mitropolit Moskve i patrijarh cijele Rusije rekao je da preokret statusa može imati političke posljedice. Kiril je inzistirao da Ruska pravoslavna crkva reagira s "ogorčenošću" na prošlost i sadašnjost pokušaja "degradacije ili gaženja po tisućljetnom duhovnom nasljeđu Carigradske crkve. Prijetnja Aja Sofiji prijetnja je čitavoj kršćanskoj civilizaciji, a samim tim i našoj duhovnosti i povijesti", rekao je, dodavši: "Aja Sofija do danas ostaje veliko kršćansko svetište za svakog ruskog pravoslavnog vjernika. Dužnost je svake civilizirane države da održava ravnotežu: pomiriti društvo i ne pogoršati neslaganja u njemu; pomoći u ujedinjenju ljudi, a ne podijeliti ih ", rekao je patrijarh, implicirajući da pretvaranje Aja Sofije u džamiju može imati ozbiljne posljedice na ruski" dinamički "razvoj odnosa s Turskom "Treba uzeti u obzir da je Rusija zemlja s većinskim stanovništvom koje ispovijeda pravoslavlje. Dakle, ono što se može dogoditi Aja Sofiji nanijet će veliku bol ruskom narodu", rekao je Kiril, inzistirajući na očuvanju muzejskog statusa spomenika kako bi se "omogućio daljnji razvoj odnosa između naroda Rusije i Turske i pomogao jačanju međuvjerskog mira i sloge."
U izjavi nakon vijesti, glavna tajnica UNESCO-a Audrey Azoulay rekla je da "duboko žali zbog odluke turskih vlasti, donesene bez prethodne rasprave, o promjeni statusa spomenika Aja Sofija." "Aja Sofija je arhitektonsko remek-djelo i jedinstveno svjedočanstvo o interakcijama između Europe i Azije tijekom stoljeća. Njegov status muzeja odražava univerzalnu prirodu njegove baštine i čini ga snažnim simbolom za dijalog ", rekla je. Primjećujući da je UNESCO podijelio svoje zabrinutosti s Turskom kroz različita pisma, kao i sastanak s turskim veleposlanikom pri UNESCO-u, Azoulay je rekla da smatra "žalosnim što je odluka u Turskoj donesena bez ikakvog oblika dijaloga ili prethodne najave." Pozvala je turske vlasti da "pokrenu dijalog bez odgađanja, kako bi se spriječilo štetno djelovanje na univerzalnu vrijednost ove iznimne baštine, čije će očuvanje ispitati Odbor za svjetsku baštinu na sljedećoj sjednici." U izjavi objavljenoj u petak, UNESCO je napomenuo da je, kad je Aja Sophia upisana na Popis svjetske baštine kao muzej, podrazumijevala niz pravnih obveza i obveza. "Dakle, država mora osigurati da se ne izvrši nikakva izmjena izvanredne univerzalne vrijednosti imovine upisane na njenom teritoriju. Za svaku izmjenu potrebna je prethodna obavijest predmetne države od UNESCO-a, a zatim, ako je potrebno, Odbor za svjetsku baštinu, pregledava izmjene", nastavljeno je u izjavi. "UNESCO nadalje podsjeća da je učinkovito, sveobuhvatno i ravnopravno sudjelovanje zajednica i ostalih dionika na koje se odnosi imovina nužni uvjet za očuvanje baštine i za povećanje njezine jedinstvenosti i značaja. Ovaj zahtjev služi zaštiti i prenošenju izvanredne univerzalne vrijednosti baštine i svojstven je duhu Konvencije o svjetskoj baštini ", saopćila je organizacija UN-a. UNESCO je pozvao Tursku da se "uključi u dijalog prije nego što donese bilo koju odluku koja bi mogla utjecati na univerzalnu vrijednost mjesta."
U homiliji 30. lipnja tijekom božanske liturgije, Carigradski i ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa otprilike 300 milijuna pravoslavnih kršćana, rekao je da je neutralnost Aja Sofije ključna za međuvjerski sklad u regiji. "Kao muzej, Aja Sofija može funkcionirati kao mjesto i simbol susreta, dijaloga i mirnog suživota naroda i kultura, međusobnog razumijevanja i solidarnosti između kršćanstva i islama, što je posebno potrebno", rekao je. Napominjući da je služio kao mjesto kršćanskog bogosluženja nekih 900 godina, a 500 godina muslimanski je prostor bio štovanje, rekao je da će to biti "nerazumno i štetno u 21. stoljeću" za Aja Sofiju, koja svoju predanost Božjoj mudrosti ostvaruje tako da se vjernici obiju religija sastanu i dive se njenoj veličini, da postane izvor kontroverze i sukoba. Pretvarajući spomenik u džamiju, rekao je, "milijuni kršćana širom svijeta će se okrenuti protiv islama, a Aja Sofija, koja je zbog svoje svetosti vitalno središte u kojem se prihvaćaju Istok i Zapad, postat će simbol razdora". Ova dva svijeta - u vrijeme kada čovječanstvu, koje se ispituje i pogađa ga smrtonosna pandemija novog koronavirusa, trebaju jedinstvo i zajednička orijentacija, Bartolomej sa žaljenjem utvrđuje: "Umjesto da se ujedinimo, 1500 godina – nasilnog nasljeđa nas i dalje dijeli." "Tužan sam i potresen", rekao je, dodavši da su pravoslavni kršćani "preživjeli 17 stoljeća i mi ćemo ovdje zauvijek ostati, kako Bog želi."
Slično tome, Jeruzalemski patrijarh Teofil u izjavi danoj prije presude u petak rekao je da je, s obzirom na burnu prošlost, bila zasluga Turske da se Aja Sofija gotovo 100 godina vodi kao muzej "kako bi se održao stupanj neutralnosti." "Neselektivna dostupnost Aja Sofiji urodila je plodom tamo gdje bi u protivnom moglo biti daljnjeg osporavanja", rekao je, nazivajući ovo mjesto "simbolom tolerancije". Ukazujući na svoje vlastito iskustvo u Svetoj zemlji, Teofil je rekao da pristup glavnim spomenicima i vjerskim nalazištima "promiče mir i međusobno poštovanje, dok stavovi ekskluzivnosti promiču sukob i ogorčenost."
Pretpostavka je da će Aja Sofija od sada djelovati slično Plavoj džamiji, koja se nalazi nedaleko same Aje Sofije, a koja ima vremensko određenje posjeta turista. Glasnogovornik Ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin ranije je rekao da će Aja Sofija, bez obzira na sudsku odluku, uvijek biti dio svjetske baštine. Papa Franjo na nedjeljnoj misi, tijekom tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra, rekao je da ga je jako pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju.
Iza svega stoji prokušan oblik islamističkog populizma turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Umanjivi učinak kontroverze trajao bi samo kratko vrijeme prije nego što javnost i dalje upozori na oštru stvarnost da ih je ekonomski pad u posljednje dvije godine ostavio siromašnijima. Više od 40 posto od 1.537 sudionika u turskom izvještaju Istanbulskog istraživanja ekonomije imenovalo je gospodarstvo svojim glavnim pitanjem, a slijedilo je 19 posto koji su bili zabrinuti zbog nezaposlenosti. Budućnost Aja Sofije sigurno nije ono što ljude u Turskoj zaista brine. Događaji oko Aja Sofije primjer su kako umjesto da reformiraju ekonomiju i poboljšaju investicijsku klimu, turski političari igraju geopolitičke igre u nadi da će povećati svoju popularnost. No, vjerski Pandorin okvir loš je način da se povećaju ocjene u anketama, kako za turske vlastodršce, tako i za one u pravoslavnim zemljama. Uostalom, nije ispravno koristiti zakonske ovlasti za takve politički motivirane stvari. Predsjednik ima ovlasti donijeti osobnu odluku o prenamjeni zgrade u džamiju. Ne treba posebno govoriti da sudovi u načelu ne bi trebali snositi nikakvu odgovornost za politički motivirana pitanja.
Budući da Erdoğan ne može izbrisati Ataturka ili Kemalizam iz povijesti, on ih umjesto toga reinterpretira. Neki glavni kemalistički simboli preuređuju se u službu neo-osmanskog dnevnog reda: nakon osvajanja Carigrada, Aja Sofija je pretvorena iz bizantske kršćanske bazilike u džamiju 1453. godine, a muzej je napravljen 1934. po nalogu Ataturka. Predsjednik Erdoğan ju je sada još jednom pretvorio u džamiju. Tijekom komemoracije osvajanja Konstantinopola 29. svibnja, u Aja Sofiji je pročitana 48. Kur'ana ('Osvajanje'). Bušenje u grčkom morskom području najavljeno je istog dana. Jedan od brodova u operaciji zove se Fatih ('Osvajač'). Erdoğanstvo je na mnogo načina neo-osmanska transformacija kemalizma.
Aja Sofija je previše lijep spomenik i previše dragocjen povijesni dokument da bi služio kao pijun u regionalnoj politici. Uzastopne bizantske, osmanske i turske vlade zaštitile su je od pukotine vremena i na taj način zadržale svoj značaj ne samo za sebe, već i za buduće generacije, uključujući sve nas.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
