Rusija trenutno uživa tople diplomatske odnose s Meksikom uključujući trgovinu, visokotehnološke investicije i sve bliskiju suradnju u multilateralnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, G20 i Azijsko-pacifička ekonomska suradnja (APEC), a to je tek početak saveza koji dolazi. I sve to se događa bez ruskog miješanja u meksičke izbore, kako se to slikovito našalio prije nekoliko mjeseci ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Nakon optužbi za navodno rusko miješanje u američke, njemačke i druge izbore sada su aktualne optužbe da se Rusi miješaju i u meksičke opće izbore koji će se održati 1. srpnja.
Naime, tada će se birati i predsjednik Meksika, a Amerikanci na čelu s donedavnim Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost H.R. McMasterom optužuju Ruse za uplitanje u izbore kako bi pomogli populističkom predsjedničkom kandidatu Andrésu Manuelu López Obradoru. No, kao i obično, američka vlada nije javno pokazala nikakve uvjerljive dokaze osim opsjednutosti ruskim medijima RT-om i Sputnikom.
I prije izbora koji će se tek održati, Rusija i Meksiko imaju vrlo dugačke bilateralne odnose koji traju već stoljećima. Istina je da su ti odnosi većinom bili površni, ali s vremenom postaju sve dublji zato što dvije države imaju sve više dodirnih točaka i zajedničkih interesa. To se možda na prvu ne bi reklo, ali doista jest tako. 1806. ruski car Aleksandar I. započeo je ambiciozan plan kolonizacije Aljaske i Kalifornije koja je tada bila pod jurisdikcijom Španjolskog Carstva. Te godine je ruski istraživač Nikolaj Rezanov stigao u Kaliforniju kako bi potaknuo trgovinu i osigurao proizvodnju hrane za ruske kolonije. 1812. uspostavljeno je rusko naselje Fort Ross u sadašnjoj sjevernoj Kaliforniji.
Rusija je s Meksikom prvi puta službene odnose uspostavila još 1890. Sljedeće godine otvoreno je prvo rusko poslanstvo u prijestolnici Mexico Cityju sukladno naredbi Aleksandra III. Tijekom sljedećih revolucija, Meksičke između 1910. i 1920. i Ruske/Oktobarske 1917. bilateralni odnosi praktično nisu postojali. To se promijenilo u kolovozu 1924. kada je Meksiko postao prva država u Amerikama koja je priznala Sovjetski Savez. 1926. SSSR je prvu žensku veleposlanicu na svijetu, Aleksandru Kollontaj postavio za ambasadoricu u Meksiku. 1930. diplomatski odnosi su prekinuti zbog ideoloških razlika. 1936. zvijezda Oktobarske revolucije Lav Trocki se s obitelji preselio u Meksiko gdje mu je dan azil nakon što je nekoliko godina ranije protjeran iz SSSR-a zbog sukoba sa Staljinom. No četiri godine kasnije ga ni zaštita meksičkih vlasti nije mogla spasiti od NKVD-og atentatora. U proljeće 1942. Meksiko je ušao u Drugi svjetski rat na strani Saveznika i tako je postao partner Moskvi pa su diplomatski odnosi obnovljeni nekoliko mjeseci kasnije.
Zbog blizine i izravne kopnene granice sa SAD-om i ljevičarskog usmjerenja vodeće vladajuće meksičke stranke Institucionalne revolucionarne partije, Meksiko je tijekom Hladnog rata imao važno geostrateško značenje za SSSR. Sovjeti su imali veliko veleposlanstvo u središnjem elitnom dijelu Mexico Cityja nedaleko od američkog veleposlanstva koje je služilo kao baza sovjetskim špijunima. Upravo je to lokacija gdje se Lee Harvey Oswald slavno susreo s KGB-ovim agentom šest tjedana prije nego što je izvršio atentat na Johna F. Kennedyja.
1973. meksički predsjednik Luis Echeverría postao je prvi meksički i nekomunistički predsjednik jedne latinoameričke države koji je bio u službenoj posjeti Sovjetskom Savezu. 1978. tijekom službenog posjeta predsjednika José Lópeza Portilla kao predstavnika Latinske Amerike, dvije države su potpisale Tlatelolco sporazum koji zabranjuje testiranje, korištenje, proizvodnju i nabavu nuklearnih oružja u Latinskoj Americi i na Karibima.
Nakon disolucije SSSR-a krajem 1991. Sjedinjene Meksičke Države su nastavile održavati diplomatske odnose s novouspostavljenom samostalnom Ruskom Federacijom. Otada do danas veze dvije nacije polako, ali sigurno idu uzlaznom putanjom suradnje. 2001. i 2013. Rusi su lansirali u svemir meksičke komunikacijske satelite iz grada Bajkonura u Kazahstanu. 2014. je oko 77 000 ruskih državljana posjetilo Meksiko u svrhu turizma i uspostavljeni su izravni letovi na relaciji Moskva-Mexico City i Moskva-Cancun.
Meksiko je treći najveći ruski trgovinski partner u Latinskoj Americi. 2017. međusobna trgovinska razmjena iznosila je 1.7 milijardi $. Meksikanci u Rusiju izvoze ponajviše tekilu, pivu, govedinu i automobile. Ruski izvoz uključuje kemijski bazirane proizvode, metale, helikoptere, streljivo i vojnu opremu. Ruske multinacionalne kompanije kao što su Power Machines djeluju u Meksiku, a meksičke multinacionalne kompanije kao što su Grupo Omnilife, Grupo Maseca, Nemak, Cemex, Mabe, Katcon, Metalsa i Gruma djeluju u Rusiji. Meksikanci su 2012. kupili transportne helikoptere Mi-8 od Rusa za 20 milijuna USD. Meksiko je 42. drugi najveći ruski trgovinski partner u koji izvoze manje od 1% ukupnog izvoza, dok Rusija drži 44. mjesto na meksičkoj listi izvoza. Ti podaci govore da je trgovinska razmjena između dvije zemlje doista skromna kad se zna da je npr. razmjena između Meksika i SAD-a veća od 600 milijardi dolara.
Česti su i obostrani državni posjeti visokih dužnosnika. U novije vrijeme meksički predsjednici Vicente Fox, Felipe Calderon i Enrique Peña Nieto su bili u Rusiji 2005., 2012. i 2013. respektivno. S druge strane, Vladimir Putin pohodio je Meksiko 2004. i 2012.
Velike su sličnosti meksičke i ruske nacije. Premda je ruski državni teritorij puno veći, brojnost stanovništva im je gotovo identična: Rusa ima oko 145 milijuna, a Meksikanaca 127 milijuna. Po veličini nominalnog BDP-a vrlo su blizu. Prema podacima MMF 2017. ruska ekonomija je 12 na svijetu s 1.5 trilijuna dolara, a meksička ekonomija je 15. na svijetu s 1.1 trilijunom dolara. Prema BDP-u per capita, Rusija je 63. na svijetu s 10 508 $ po glavi stanovnika dok je Meksiko na 70. mjestu s 9 304 $ po glavi stanovnika. No ti podaci nisu precizno točni jer obje države imaju velike sive ekonomije koje naravno nisu uključene u službene statistike. To je i dokaz problema siromaštva i kriminala s čime podjednako muku muče Meksikanci i Rusi. Problem je alkoholizam u obje zemlje dok se ipak s tim problemom Meksikanci bolje nose što potvrđuje dulja prosječna životna dob u Meksiku od 75.9 godina što je za oko pet godina duže nego kod Rusa. Meksiko ima diverzificiraniju privredu kao što pokazuje trgovinska razmjena, dok se Rusija i dalje bazira na izvozu prirodnih resursa. Obje države imaju bogatu kulturnu i umjetničku baštinu koja je cijenjena diljem svijeta.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
