Austrijski kancelar Sebastian Kurz ovog tjedna ponovno odlazi u Rusiju gdje će se u Sankt Petersburgu sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sklopu radnog sastanka. Ono što je zanimljivo uočiti je činjenica da će ovo biti već četvrti njihov sastanak u manje od 9 mjeseci što je sasvim dovoljno da se zaključi kako su između Rusije i Austrije na snazi neki odnosi koji se poprilično razlikuju od stava ostatka Zapadnih zemalja prema Moskvi.
Čak i ruski izvori pišu o tome da su odnosi na visokoj razini "bez presedana". Ovo je uistinu zanimljiva "anomalija" koja se događa upravo u trenutku dok je dobar dio ostatka Europe sveo kontakte s Rusijom na minimum (uključujući i zadnje masovno izbacivanje ruskih diplomata zbog slučaja Skripal), do te mjere da se današnja situacija može usporediti, a možda je čak i gora, s vremenom Hladnog rata.
Dakako, postoji nekoliko razloga zašto se ovo događa. Kao prvo tu je austrijska politika neutralnosti koja je već desetljećima na snazi (a Beč je, uz Ženevu, glavni centar diplomacije u Europi), kao i ne-ideološki pristup vanjskoj politici. Jedan od faktora svakako je i činjenica da Austrija, zbog povijesnih razloga, nije članica NATO saveza (opširnije o toj temi: Austrija i prestiž neutralnosti: Kako uspješno balansirati između svjetova i imati zemlju čistu od stranih vojnih baza) koji gotovo po osnovi djeluje ujedinjeno u zahlađenju odnosa prema Rusiji (uz eventualno Tursku i Mađarsku kao veće iznimke).
Ne može se reći da Austrija ima "pro-rusku" politiku (iako će je neki zbog dobrih odnosa za to optužiti) - Austrija se pridružila drugim zemljama u uvođenju sankcija protiv Rusije zbog krize u Ukrajini. No, Austrija je isto tako jedna od najglasnijih po pitanju zagovaranja ukidanja tih sankcija ističući kako su postojeće restrikcije "besmislene".
Sam Kurz je ove godine u najmanje dva navrata poručio kako je Rusija "supersila" te kako ima "važnu ulogu, ali i odgovornost, u Siriji i Ukrajini". Nadalje, istaknuo je kako Rusija može pomoći u osiguranju mira i stabilnosti u problematičnim dijelovima svijeta.
To su stavovi gotovo 180 stupnjeva drugačiji od zemalja koje Rusiju smatraju glavnim faktorom nestabilnosti, zemalja kao što je primjerice Poljska koja kontinuirano upozorava na "rusku prijetnju" i "rusku agresiju" opasnu po cijelu Europu.
Ruski predsjednik Putin je pak u više navrata istaknuo kako cijeni austrijsku neutralnost, a u ljeto 2014. - nakon dramatičnih situacija u Ukrajini - upravo je Austrija prva zemlja koju je posjetio.
Što se tiče aktualnog austrijskog vodstva na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, očito je riječ o kontinuitetu jedne dugoročne politike, a ne o zaokretu, iako je jasno da je aktualna Vlada još i više naklonjena Rusiji od prethodne.
Tu su dakako i ekonomski interesi, a Austrija i Rusija uspijevaju jačati odnose i na tom području unatoč sankcijama. Ruski ambasador u Beču, Dmitrij Ljublinski, rekao je u razgovoru za novinsku agenciju RIA Novosti kako se trgovinska razmjena između Rusije i Austrije ove godine povećala za 70%, a ukupni iznos austrijskih investicija u Rusiju iznosi oko 24 milijarde USD.
Naravno, kada govorimo o ekonomskim odnosima i Rusiji, priča o energetici uvijek je u fokusu, tako je i u ovom slučaju. Naime, u lipnju ove godine ruski gigant Gazprom potpisao je ugovor s austrijskim OMV-om o dugoročnoj isporuci plina - do 2040. godine. Već od početka ove godine isporuka ruskog plina Austriji povećala se za više od 50% u usporedbi s periodom iz 2017. godine.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
