Ozbiljan incident u Azovskom moru desio se jučer, no zapravo "kuha" već mjesecima i svima koji prate gomilanje napetosti vijest o direktnom sukobu ruskih snaga s ukrajinskim ne dolazi kao veliko iznenađenje. No, to je uistinu i bio direktan sukob - možda i prvi koji se može takvim nazvati unatoč činjenici da je cijela eskalacija sukoba na istoku Ukrajine u neku ruku sukob između Rusije i Ukrajine. Jučerašnji incident je nešto konkretnije - ruske snage otvorile su vatru na brodove ukrajinske mornarice, zauzevši i njih i posadu na njima (a troje ukrajinskih mornara - dečki od 27, 24 i 18 godina - su ranjeni).
Sve do sada Rusija i Ukrajina sukobljavale su se putem posrednika - Rusija podržavajući pobunjenike na istoku Ukrajine, a i Kijev je angažirao paravojne skupine, ne samo vojsku. Sada pak imamo direktan sukob i zbog te činjenice ukrajinski predsjednik Petro Porošenko želi proglasiti "ratno stanje" - to je ozbiljno, na taj potez Kijev se nije odlučio ni u trenutku najveće eskalacije krize 2014. kada su pobunjenici proglasili samostalnost istočnih Narodnih republika.
O proglašenju ratnog stanja - koje na neki način privremeno pretvara Ukrajinu u diktaturu gdje je sve podređeno obrani zemlje - danas će odlučivati parlament. Jesu li svi složni? Ne, pojedini ukrajinski političari vrlo su skeptični - ne do te mjere da bi eventualno spekulirali da je cijeli incident u Kerč tjesnacu namjerno insceniran kako bi se došlo do ovog trenutku, ali ističu kako situaciju sada nastoje iskoristiti Porošenku i njemu bliski politički krugovi.
Zamjenica predsjednika ukrajinskog parlamenta, Oksana Sirojid, poručila je još sinoć: "Proglašenje ratnog stanja na cijelom teritoriju Ukrajine je krasna prilika da se manipulira predsjedničkim izborima, a ako bude nužno, i uvede malo diktature". Danas je pak donekle promijenila stav ističući kako je zbog jučerašnjeg incidenta "ratno stanje potrebno" te navodi kako je isto trebalo biti proglašeno još 2014. kada je Rusija preuzela Krim i kada su izbili sukobi u regijama Lugansk i Donjeck. "Ne trebamo se bojati ratnog stanja. Trebamo se bojati ljudi koji to stanje žele iskoristiti", rekla je.
O čemu točno govori? O politici, dakako. Naime, novi ukrajinski predsjednički izbori zakazani su za 31. ožujak, što je ubrzo. Bi li Porošenku odgovaralo da se izbori eventualno odgode? Možda - naime, kako otkrivaju zadnje ankete, ne stoji najbolje, veću šansu za pobjedom ima bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.
No, ako bi se "ratno stanje" proglasilo samo u trajanju od 60 dana, kako se spekulira da hoće, to bi značilo da će se predsjednički izbori ipak održati. Što bi onda Porošenko time postigao? Imao bi dovoljno vremena da poradi na poticanju patriotizma kod glasača, a sebe bi predstavio kao vojnog lidera koji je spreman braniti zemlju.
Situacija po Porošenka je loša, kao i po Ukrajinu - zemlja ekonomski danas stoji lošije nego prije izbijanja krize i državnog udara u kojem je srušen Viktor Janukovič. Štoviše, pojedina istraživanja navode kako je Ukrajina danas najsiromašnija zemlja Europe.
Da Porošenko svakako želi igrati na kartu nacionalizma pokazuje i slogan za njegovu predizbornu kampanju - "Vojska, jezik, vjera". Zvuči krajnje nacionalistički, naročito za jednog bivšeg poslovnog tajkuna (nadimak mu je "kralj čokolade") koji je godinama jako dobro surađivao s Rusijom prije nego se okrenuo politici.
Kakva je pak situacija u Rusiji? Putin također gubi na popularnosti koja je tradicionalno uvijek bila visoka - a naročito nakon izbijanja Ukrajinske krize. No, u zadnje vrijeme nepopularni potezi - kao što je primjerice povećanje dobi za odlazak u mirovinu - naštetili su i njegovoj potpori među biračima.
Niti Putinu niti Porošenku, dakako, ne odgovara otvoreni vojni rat - ali eskalacija retorike dobro će doći politički i jednom i drugom jer Rusi i Ukrajinci, iako između njih zadnjih godina vlada veliki animozitet, zapravo "padaju" na poprilično slične priče.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
