Odisej je stigao u povijesnu misiju: Fascinantno američko slijetanje na Mjesec nakon više od pola stoljeća, ali ovaj put u sasvim novom aranžmanu - na leđima privatnog sektora širom se otvaraju vrata svemira i nove utrke prema njemu
U vrijeme kad je skoro sav tehnološki napredak u neku ruku povezan s ratovanjem, pa se taj koncept nastoji probiti i u svemir nakon što su se zadnjih dana pojavile informacije da bi Rusija mogla uskoro kompletirati svemirsko nuklearno oružje za rušenje satelita (Putin je to opovrgnuo, ali je znakovito dodao kako Rusija u svemiru "ne radi ništa što ne rade i drugi") stižu ipak vijesti koje nas vode u svemir, ali u jedno istraživanje, ne u eskalaciju.
Intuitive Machines je kompanija za koju vjerojatno niste do sad čuli. Riječ o američkoj kompaniji sa sjedištem u saveznoj državi Teksas. Njihov "intuitivni stroj", u ovom slučaju svemirski brod, jučer je sletio daleko od Teksasa - na južni pol Zemljinog Mjeseca.
Ovo je veliko dvostruko postignuće. S jedne strane za SAD, jer ovo je prvi put nakon više od pola stoljeća da se jedna američka letjelica spustila na površinu Mjeseca, ali još je i veće postignuće za privatni sektor jer ovo je prvi put u povijesti da je jedna kompanija uspjela sletjeti na Mjesec.
Podsjetimo, zadnje američko slijetanje na Mjesec bilo je davne 1972. u sklopu misije Apollo 17.
Harrison Schmitt na Mjesecu (slika iznad i ispod), 11. prosinac 1972., misija Apollo 17, jedan od dvoje zadnjih ljudi koji će hodati (i voziti se) po Mjesecu (izvor: NASA)Harrison Schmitt na Mjesecu s američkom zastavom i Zemljom u pozadini (!), 11. prosinac 1972., misija Apollo 17 (izvor: NASA)
Od onda čovjek nije bio na Mjesecu. U međuvremenu ubrzo se razvija, naročito zadnjih godina, kineski svemirski program. Kina je uspjela poslati nekoliko letjelica bez posade na Mjesec, čak i vratiti uzorke, što se smatra velikim postignućem te stvaranjem ozbiljne konkurencije SAD-u. Ipak, SAD još uvijek s pravom drži status najveće svemirske sile zahvaljujući slavnim Apollo misijama od kojih su čak 6 uspješno sletjele na Mjesec.
Podsjetimo se nakratko njihovih imena:
1. Apollo 11 (srpanj 1969.): Neil Armstrong i Buzz Aldrin bili su prvi ljudi koji su kročili na Mjesec.
2. Apollo 12 (studeni 1969.): Charles "Pete" Conrad i Alan Bean.
3. Apollo 14 (veljača 1971.): Alan B. Shepard i Edgar D. Mitchell.
4. Apollo 15 (srpanj 1971.): David R. Scott i James B. Irwin.
5. Apollo 16 (travanj 1972.): John W. Young i Charles M. Duke.
6. Apollo 17 (prosinac 1972.): Eugene A. Cernan i Harrison H. Schmitt - posljednja misija s posadom na Mjesec.
Opširnije o Apollo misijama: Uspomena na prve Apollo heroje, Armstronga i Aldrina, ali i preostalih 10 astronauta koji su u kasnijim misijama šetali po površini Mjeseca
Jasno, u komparaciji s ljudima koji hodaju po Mjesecu slijetanje letjelice bez posade može zvučati pomalo antiklimaktično, nekima možda čak i "dosadno", no to nipošto nije tako. Za početak valja spomenuti kako ova letjelica, IM-1, ali poznatija pod nadimkom "Odisej", na sebi ima sofisticirane instrumente za istraživanje Mjeseca, instrumente kakvi sigurno nisu bili dostupni ranih 70-ih godina.
Odisej je lansiran 15. veljače i stigao je do orbite Mjeseca za manje od tjedan dana, 21. veljače. Idućeg dana, odnosno jučer, uspješno je sletio na površinu Mjeseca sa svojih šest robotskih nogu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.