Američko povlačenje iz Afganistana imat će posljedice koje već počinju. Danas ćemo se osvrnuti na Rusiju i kako će ova situacija utjecati na nju, 30-ak godina nakon što su i sami doživjeli poraz u Afganistanu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas se oglasio te je poručio kako SAD "nije ništa postigao u Afganistanu osim tragedije i gubitka života na svim stranama". Nadalje, rekao je kako je američki poraz u Afganistanu potvrda da je "nemoguće nametnuti strane vrednote drugim nacijama".
Dakako, to ovisi. Očito je kako SAD nije uspio transfomirati jedan Afganistan na način kako su to zamislili prije 20-ak godina, no nije da SAD nikad nije uspio u takvom naumu. Pogledajmo primjerice Japan nakon Drugog svjetskog rata. Ta zemlja pod američkom okupacijom prošla je duboku kulturalnu, ekonomsku, političku i socijalnu transformaciju. Jasno, Afganistan je po mnogočemu drugačija priča, a i američki interesi bili su drugačiji.
U svom govoru pred studentima na ruskom Dalekom istoku Putin je poručio: "Američke snage su 20 godina bile prisutne na ovom teritoriju i 20 godinu su pokušavali... civilizirati ljude koji žive tamo, uvesti im svoje norme i standarde života u najširem mogućem smislu, uključujući i po pitanju političkog organiziranja društva. Rezultat je samo tragedija i gubitak života, i za one koji su radili na tome, SAD, a još i znatno više za one koji žive na tom teritoriju, Afganistance. Rezultat je nula ako ne i negativan".
Prije Putina situaciju je komentirao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ističući kako nije točno da Rusija likuje zbog američkog poraza navodeći kako bi ova situacija mogla dovesti do destabilizacije u regiji.
Naravno, Rusija ni ne može likovati previše pošto je i sama poražena u Afganistanu (kao SSSR) iako zadnjih dana mnogi kompariraju američko povlačenje sada i sovjetsko povlačenje koje je okončano 1989. godine. Sovjeti su napustili Afganistan relativno mirno i "bez žurbe", a iza sebe su ostavili vlast koja je još tri godine ratovala protiv mudžahedina da bi zemlja pala u njihove ruke 1992. (a zatim u ruke talibana 1996. godine). Američki neprijatelji, talibani, su pak osvojili Afganistan prije no što su se Amerikanci stigli povući.
No, danas je situacija vrlo drugačija nego u vrijeme sovjetske invazije u Afganistanu. Zapravo bi se moglo reći kako Rusija definitivno nije bila baš sretna kad je SAD najavio povlačenje iz Afganistana. Nemojmo zaboraviti da Rusija tretira talibane kao terorističku organizaciju (dok SAD ne). Podsjetimo i na to da je Rusija u ranijim fazama američke invazije čak i podržavala SAD pomažući ih logistički. Dakako, riječ je o vremenu dok su odnosi između Washingtona i Moskve bili kudikamo bolji nego danas.
Rusiji se nikako ne sviđa ideja da se regijom širi radikalizam i bezvlašće, a američka prisutnost, bez obzira na posrnule odnose sa SAD-om, davala im je određenu sigurnost da će situacija biti koliko-toliko pod kontrolom.
Nije tajna da Moskva bivše sovjetske republike centralne Azije smatra na neki način svojim obrambenim bedemom prema prijetnjama koje bi mogle stizati prema Rusiji i ruskim interesima u Euroaziji.
Danas je u tim bivšim sovjetskim republikama, gdje je većinom islamsko (iako uvelike sekularno) stanovništvo, stanje mirno, ali pitanje je koliko će to potrajati ako se situacija zakomplicira. Za komparaciju možemo pogledati situaciju u Africi nakon širenja ISIL-a i drugih ekstremističkih islamističkih skupina. Zemlje koje su bile vrlo mirne, recimo Burkina Faso, sad su poharane sve češćim i sve većim terorističkim napadima islamističkog predznaka.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
