Nisam donio maslinovu grančicu, rekao je John Bolton, pomoćnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost prilikom nedavnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju. Bio je to odgovor na Putinovo pitanje, nakon kojeg je domaćin postavio i potpitanje 'dakle, samo su strijele ostale?' aludirajući na orla na američkom grbu, koji u kandžama jedne noge drži maslinovu grančicu, a u drugoj strijele. 'Tako sam i mislio', prokomentirao je Putin, a Bolton je odgovorio da je maslinova grančica u orlovoj desnoj kandži, što ukazuje na američke prioritete.
Treba vjerovati da je Bolton imao u vidu i da orao na grbu Rusije u desnoj kandži drži koplje, no Putin je ubrzo napustio teren heraldičke simbolike i kazao kako je 'ponekad iznenađujuće vidjeti da SAD bez povoda povlače poteze prema Rusiji koji se ne mogu smatrati prijateljskim', te da Moskva ne reagira na te poteze, ali da se to nastavlja u nedogled. Susret Boltona i Putina bio je uvertira za sastanak američkog i ruskog predsjednika 11. studenog u Parizu.
Dva tjedna uoči susreta Donald Trumpa i Vladimira Putina, ruski mediji naglašavaju da će ton i dometi njihovog razgovora biti uvjetovani ishodom predstojećih izbora za američki Kongres 6. studenog. Moskva priželjkuje vidjeti u Parizu novog 'oslobođenog' Trumpa, koji se neće više morati iscrpljivati borbom s 'dubokom državom' u vlastitoj zemlji, nego će taj zadatak prepustiti kongresmenima kako bi se on mogao više posvetiti vanjskoj politici. Kremlj računa s tim da bi Trump poslije izbora napokon mogao uspostaviti s Putinom stabilan radni dijalog.
Dakako, to je ona bolja varijanta, kako za Rusiju i SAD, tako i za veći dio ostatka svijeta, uključujući Europu, no što ukoliko Trumpova republikanska opcija bude propala na izborima, koji su u američkoj javnosti odavno proglašeni referendumskim? U tom slučaju za normaliziranje odnosa s Rusijom ne bi bilo nade, a sam Trump bi se mogao suočiti i s opozivom (impeachment).
Prema zadnjim anketama razlika između demokratskih i republikanskih kandidata je vrlo mala , a pritisak na Trumpa u američkoj javnosti sve je jači. 'CNN' optužuje Trumpa da su on i njegova tajnica za medije Sarah Sanders krivi za seriju pošiljki–bombi na adrese američkih demokratskih političara, 'CNN-a', Georga Sorosa i glumca Roberta De Nira, dok je 'Washington post' svoj članak na tu temu naslovio sa: 'Vi ste ih podstakli'. WP objašnjava kako je 'pušten duh iz bočice', te da su neki ozbiljno shvatili Trumpove twitove kako su 'lažni mediji neprijatelji američkog naroda'.
Dok je pošiljalac bio nepoznat, javnost je mogla slobodno špekulirati je li iza bombi stoji neki luđak inspiriran Trumpovim porukama ili je riječ o 'lažnoj zastavi', odnosno jesu li demokrati pokušali prinijeti sakralnu žrtvu radi boljeg rezultata na izborima. Oboje se činilo podjednako vjerojatnim.
Ruski mediji zaključuju da je podgrijavanje atmosfere mržnje u funkciji predizborne kampanje i naglašavaju da demokrati i republikanci međusobno razmjenjuju optužbe, ali se raduju što još nitko ne spominje rusku umiješanost u sve to. No, daleko od toga da su američki mediji zapostavili Rusiju, pa je tako 'New York Times' izvijestio kako ruske tajne službe prisluškuju Trumpov telefon. Američki predsjednik je naveo kako su mediji 'mnooogo pogriješili', te da on službene razgovore obavlja preko službenih telefona, te je pozvao medije da ne objavljuju lažne vijesti. Šef press službe Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je žaljenje što su novinari NYT objavljivanjem bezumne neprovjerene informacije pokazali novinarsku neodgovornost.
Ruska javnost naviknuta je od dolaska Trumpa u Bijelu kuću da joj se u medijima objašnjava kako su potezi američke administracije iznuđeni, te da to nije politika koju Trump želi voditi prema Rusiji. Zbog toga Moskva ne igra s Washingtonom na prvu loptu, a javnost dobro razumije pravila takve igre. Povodom Trumpove najave da će raskinuti INF sporazum koji su 1987. godine potpisali SAD i SSSR, mediji su citirali vojne eksperte koji su prilično uvjerljivo objasnili kako je to zapravo Trumpov potez prema Kini, a ne prema Rusiji. Kina je prilično predvidivo reagirala na Trumpov zahtjev da se priključi sporazumu, naglašavajući da je INF bilateralni sporazum, te da Peking neće pristati na ucjene.
Za razliku od Moskve, Peking ne pokazuje nikakvo razumijevanje za Trumpa. Naprotiv, još prije nego je pokrenuo trgovinski rat protiv Kine, Trump je bio označen kao neprijatelj vitalnog kineskog interesa – globalne liberalne ekonomije. Washington sada želi novi sporazum o nuklearnom naoružanju koji će obuhvatiti i Kinu, ali Peking to nije protumačio kao svojevrsno priznanje da je ravnopravni dio tripolarnog svijeta, već kao novi vid pritiska.
Imajući u vidu magnitudu jačanja kineske moći, uključujući vojnu, vrlo je moguće da ni Putin ne bi imao ništa protiv obuzdavanja susjedne Kine, te da bi Trump u njemu mogao imati važnog saveznika na tom poslu koji je već započeo. Trump svakako može računati na drugog gigantskog kineskog susjeda – Indiju, a uskoro po svemu sudeći i na Brazil, još jednu državu iz organizacije BRICS.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
