Povijest Kambodže je nemoguće ispričati bez perioda vladavine Crvenih Kmera (francuski: Khmer Rouge), prema mnogima možda i najveće devijacije komunističkih ideala. Priča o ekstremnoj ideologiji i brutalnim okolnostima u kojima je ona nastala vezana je uz građanski rat u Kambodži koji je trajao od ožujka 1967 do travnja 1975. Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad, Phnom Penh...
No, da bismo saznali tko su bili Crveni Kmeri i što se točno dogodilo tih godina u Kambodži morat ćemo se vratiti u prošlost. Kambodža, danas poznata (još jednom) i kao Kraljevina Kambodža, zemlja je od 15 milijuna stanovnika (95% su Budisti), smještena je na južnom dijelu Indokineskog poluotoka, a graniči s Tajlandom na sjeverozapadu, Laosom na sjeveroistoku, Vijetnamom na istoku i Tajlandskim zaljevom na jugozapadu. Glavni i najveći grad je Phnom Penh.
Carstvo Kmera
Arheološka nalazišta na ovom prostoru datiraju još iz šestog milenija prije naše ere. No, deveto stoljeće naše ere je vrijeme u kojem možemo započeti ovu priču. Sve zemlje koje smo nabrojili kao današnje susjede Kambodže, gotovo sav teritorij jugoistočne Azije bio je pod kontrolom moćnog Kmerskog carstva (Kmer je naziv etničke skupine), poznatog i kao Angkor carstvo. Otud i naziv za jedan od najpoznatijih i najljepših hramskih kompleksa na svijetu, Angkor Wat (Angor na sanskritskom znači "grad").
Angkor je područje u kojem je sve do 15. stoljeća bilo središte Kmerskog carstva. Period ove duge dominacije započinje godine 802. kada se kmerski hinduistički vladar Jayavarman II. proglasio "kraljem svijeta". Vladavina kraljeva potrajati će sve do 1431. godine kada su tajlandski osvajači opljačkali kmersku prijestolnicu natjeravši njegove stanovnike u izbjeglištvo južno od Phnom Penha.
Brzo preskačemo duga stoljeća kako bi došli do centralne teme ove priče, no prije nego krenemo dalje ipak valja spomenuti svu grandioznost ovog drevnog carstva. Kmersko carstvo bilo je zaista izuzetak, po svojoj moći, bogatstvu, kulturi, arhitekturi i estetici teško mu je naći ravna. Pa čak i društveni ustroj otkriva nam visoku razinu razvoja. Naime, u carstvu su u to vrijeme postojala brojna različita religijska vjerovanja, bez međusobnih konflikata. Nadalje, novije satelitske snimke otkrivaju kako je sjedište carstva, grad Angkor, bio najveći predindustrijski centar ne samo u Aziji, već i u cijelom svijetu.
Mračno doba Kambodže
No, nakon pada veličanstvenog Angkora kao da se kakva kletva nadvila nad narodom Kambodže. Počeli su probadati društveno, kulturalno, dok su nove sile jugoistočne sve više prodirale. Period od 15-og do 19-og stoljeća zbog toga se i naziva Mračno doba Kambodže. Strah od potpunog nestanka bio je toliko snažan da je i dan danas prisutan u Kambodži.
Periodi u kojima su Kmeri imali nezavisnost postajali su sve kraći i sve udaljeniji. "Mračno doba" obilježilo je jačanje Vijetnama i Tajlanda, dvije nove sile koje su se borile za kontrolu kmerske zemlje, pa u konačnici i za same Kmeri koje su nastojali asimilirati, izbrisati kao narod. Sredinom 19-og stoljeća (1841-45) izbija žestoki rat između Tajlanda i Vijetnama za kontrolu nad ovim teritorijem.
Kao francuska kolonija
Sada smo već stigli i do ere velikih kolonijalnih sila, a tu je vodeća bila Francuska koja 1867. preuzima kontrolu te Kambdoža postaje njihov protektorat, zapravo kolonija (u sklopu Francuske Indokine) te će ostati pod kontrolom Pariza sve 1953. (no prostor se nalazi pod japanskom okupacijom od 1941. do 1945.)
Kako to i inače biva nakon kolonijalne vlasti, brojni teritorijalni sporovi ostaju neriješeni, tako da je dio Kambdože, koja je u ovo vrijeme još uvijek kraljevina, ostao u Vijetnamu.
Rat u Vijetnamu mijenja regiju
Nakon Drugog svjetskog rata dolazi Hladni rat, a njegova "najvrućija" komponenta svakako je Rat u Vijetnamu koji će trajati od 1955. pa do 30. travnja 1975., dan kada je pao Saigon. Rat u Vijetnamu trajno će obilježiti ovu regiju - on je predstavljao zapravo rat između pristaša dvije oprečne ideologije: SSSR, Kina i drugi komunistički saveznici stali su na stranu Sjevernog Vijetnama, dok su SAD i tzv. 'anti-komunističke' snage podržavale Južni Vijetnam (na njihovoj strani je bio i Tajland). Nakon dugog i iscrpljujućeg rata s milijunskim žrtvama, komunističke snage su trijumfirale, a evakuacija CIA-inog osoblja helikopterom iz Saigona 29. travnja 1975. svakako je jedna od najprepozantljivijih fotografija 20-og stoljeća.
No, upravo je ovaj ishod rata ključan za nastavak priče. Pobjeda komunističkih snaga (teoretski vrlo nespretan termin, ali često se koristi) dovela je do jačanja komunista u cijeloj regiji te su uskoro preuzeli vlast u Kambodži i Laosu.
Saloth Sar
Tu počinje priča o Crvenim Kmerima, a da bismo ispričali nju moramo ispričati i onu o njenom lideru, čovjeku čije se ime danas spominje u kontekstu masovne brutalnosti, čovjeku po imenu Saloth Sar koji će kasnije promijeniti ime u Pol Pot.
Sar je rođen 19. svibnja 1925. kao osmo od devetero djece, u malom ribarskom naselju u vrijeme francuskog kolonijalizma. S deset godina pohađa katoličku školu u Phnom Penhu, a kasnije tehničku školu gdje je kao odličan učenik dobio stipendiju za nastavak studiranja u Parizu. Od 1949. do 1953. studira radio elektroniku na poznatom francuskom fakultetu EFREI.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
